U intervjuu, osnivač i glasnogovornik stranke Mehdi Hosseini, koji je došao iz Irana u Švedsku prije 30 godina, otkrio je da vođa nove političke stranke Sheikh Zoheir Eslami Gheraati zapravo ne živi u Švedskoj. On je iranski imam, koji živi u Teheranu, ali Jasin ga želi dovesti u Švedsku: "Smatram ga tipom osobe koja će moći manifestirati mirnu stranu islama. Mislim da je to potrebno u Švedskoj", rekao je Hosseini.
Svrha stranke Jasin, međutim, ne čini se da je sekularna ili multikulturalna. U svojoj prijavnici švedskom izbornom tijelu, stranka piše - sa osvježavajućom iskrenosti - da "prvo slijedi točno ono što kaže Kuran, a onda ono što kažu šiitski imami". Stranka Jasin također navodi da je to "ne-džihadstička i misionarska organizacija koja će širiti islamsku stvarnu stranu koja je zaboravljena i pretvorena je iz prekrasne u ratnu religiju ..."
Sredinom rujna, švedsko izborno povjerenstvo informiralo je Jasin da nije dostavilo potrebne potpise, ali da je dobrodošlo pokušati ponovno. Anna Nyqvist, iz švedskog izbornog tijela, izjavila je kako politička stranka s antidemokratskim ili islamskim programom ima pravo kandidirati se za parlament ako primjena stranke ispunjava sve formalnosti. Nyqvist smatra neproblematičnim da vođa stranke živi u Iranu. "To je bit demokracije, svi stavovi trebaju biti dopušteni. Na njima je da izaberu svoje vođe stranke", rekla je Nyqvist.
Švedska stranka Jasin nije jedinstvena. Islamske stranke počele su se pojavljivati u mnogim europskim zemljama, kao što su Nizozemska, Austrija, Belgija i Francuska.
U Nizozemskoj su dva nizozemska Turčina, bivši članovi Socijalističke stranke, osnovali novu stranku Denk, samo šest mjeseci prije nizozemskih parlamentarnih izbora. Unatoč kratkom roku, uspjeli su dobiti jednu trećinu muslimanskog glasovanja i tri mjesta u parlamentu. Stranka ne skriva svoj afinitet prema Turskoj: Kritika Turske je tabu baš kao i njihovo odbijanje da imenuju tursko masovno ubijanje Armenaca tijekom Prvog svjetskog rata genocidom. Stranka je vodila platformu protiv integracije imigranata u nizozemsko društvo (umjesto toga zagovara "uzajamno prihvaćanje", eufemizam za stvaranje paralelnih muslimanskih društava); i za osnivanje "rasističke policije" koja bi prijavila "prekršitelje" i izuzela ih od držanja javnih dužnosti.
U Austriji su turski muslimani također formirali novu stranku, Novi pokret za budućnost (NBZ), osnovan u siječnju 2017. godine. Prema njihovom utemeljitelju Adnanu Dinceru, NBZ nije islamska stranka ili turska stranka, unatoč tome što se uglavnom sastoji od turskih muslimana. Nekoliko Facebook postova stranke napisano je samo na turskom jeziku. Dincer nije sakrivao činjenice da njegova stranka snažno podupire turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, kojeg su javno podržali u vrijeme pokušaja puča u kolovozu 2016. godine, a i kasnije restrikcije Erdoganske vlade.
U Belgiji se nekoliko islamskih stranaka priprema za kandidiranje na sljedećim izborima. Dyab Abu Jahjah, očito iza nekih od njih, iako još nije predstavio službenu platformu, rekao je da želi "biti dio egalitarne radikalne renesanse koja će osvojiti Bruxelles, Belgiju, Europu i cijeli svijet, s novom politikom radikalnih ravnopravnost ... poraziti sile nadmoći ... trajnih privilegija ... statusnoga ... u svakoj mogućoj areni ".
Jahjah je libanonski useljenik, koji se pojavio na europskoj sceni, kada je 2001. godine utemeljio sada mrtvu arapsko-europsku ligu sa sjedištem u Bruxellesu. To je bila paneuropska politička skupina s ciljem stvaranja europske šarokulture - navodno "demokracija" bazirana na šerijatu. Godine 2001., nakon terorističkih napada 11. rujna, Jahjah je izjavio da su on i mnogi muslimani osjetili "osjećaj dražesne osvete". Godine 2004, Jahjah je rekao da podržava ubojstvo stranih vojnika u Iraku. "Smatram svaku smrt američkog, britanskog ili nizozemskog vojnika pobjedom". Također se suprotstavljao asimilaciji muslimana, koje je opisao kao "kulturno silovanje".
Jahjah se nekad smatrao ekstremistom koji podržava Hezbollah i, iako se opisao kao "politički prijatelj" Jeremyja Corbyna, zabranjen mu je ulazak u Britaniju. Međutim, u Belgiji se smatra respektabilnim aktivistom, vođom grupe Movement X, sa vlastitom tjednom kolumnom u belgijskom dnevniku De Standaard. Belgijski politički časopis Knack nazvao je Jahjah-a četvrtom najutjecajnijom osobom, odmah iza nogometaša Manchester Citya, Vincenta Kompanyja. Međutim, u siječnju 2017. De Standaard je otpustio Jahja, nakon što je pohvalio teroristički napad u Jeruzalemu. "Na bilo koji način potrebno, #freepalestine (oslobodite Palestinu)", Jahjah je tweet-ao nakon što je muslimanski terorist ISIL-a „zaorao“ kamionom kroz mnoštvo mladih izraelskih vojnika koji su posjetili Jeruzalem, ubivši četiri i ozlijedivši bezbroj drugih.
Jahjah će vjerojatno doživjeti žestoku konkurenciju stranke "I.S.L.A.M", osnovane 2012. godine, i raditi na provođenju islamskog zakona, šerijata, u Belgiji. Stranka već ima podružnice u briselskim četvrtima Anderlecht, Molenbeek i Liege. Stranka želi "prevesti religiju u praksu". Jedan član je objasnio: "Nije slučajno da smo započeli u Bruxellesu, tu ima puno muslimana ... kojima se ne dopušta previše da istupaju s njihovim identitetom ... Stoga su frustrirani, što može dovesti do radikalizacije ”.
Stranka je predložila kandidata za gradonačelnika za općinske izbore u Bruxellesu 2018. godine: Michel Dardenne-a, koji se 2002. preobratio u islam. U svom programu, Dardenne govori uglavnom o tome koliko stranka poštuje belgijsku demokraciju i njezin ustav, i samo želi pomoći neodređenoj populaciji u borbi protiv "elita". Možda je lakše privući "progresivne" ne-muslimane na taj način. Bruxelles, 25 posto muslimanski, ima ogroman potencijal za islamske stranke.
U Francuskoj se nekoliko islamskih stranaka također priprema za kandidiranje na izborima. Jedna stranka je PEJ, osnovana 2015. od strane francusko-turskih muslimana i navodno je povezana s AKP-om Recep Tayyip Erdogan. Kao što je nedavno izvijestio novinar Yves Mamou, PEJ je već odobrio 68 kandidata i želi ukinuti odvojenost crkve i države, obvezatnost školaraca u javnim školama, uvođenje halal hrane u svim školama i borbu protiv islamofobije.
Koliko Europljana uopće obraća pažnju na njihove planove?
Izvor: Gatestone, prevela i prilagodila: Ana Krezo
Dnevnik.ba