"Nećete ih nikada pronaći jer su ih mudžahedini ubili i zapalili tijela", rekao je za Dnevnik.ba Enes Sijamija, bivši zapovjednik Vojne policije u Bugojnu koji već tri desetljeća živi u Austriji.
Sijamija je, podsjetimo, svojedobno dokazne materijale o ratnim zločinima nad bugojanskim Hrvatima poslao Tužiteljstvu BiH. Za zločine nad bugojanskim Hrvatima pravomoćno su pred Sudom BiH osuđeni Enes Handžić, pomoćnik zapovjednika za sigurnost 307. brigade Armije RBiH (8), Senad Dautović, načelnik Stanice javne sigurnosti (7), te Šaćir Duraković, (6), Ened Vrban (6), Osman Šego (4), Nisvet Gasal, upravnik logora Iskra (4), te Alija Osmić (3).
"Milijun će godina proći, nikada ih nećete naći"
Handžić je nakon rata bio ministar unutarnjih poslova Županije Središnja Bosna, a danas je direktor Javnog komunalnog poduzeća Gradina u Bugojnu. Nisvet Gasal koji je bio upravitelj logora Iskra na stadionu istoimenog nogometnog kluba, danas je koordinator za sport Kulturno-sportskog centra u Bugojnu.
Tužiteljstvo BiH podignulo je optužnicu protiv Selme Cikotića, zapovjednika Operativne grupe "Zapad" koji je i bivši ministar obrane BiH, te Dževada Mlaće, predsjednika Ratnog predsjedništva u Bugojnu koji je godinama nakon rata bio i direktor Razvojne banke Federacije BiH, te Tahira Granića, zapovjednik 307. brigade Armije RBiH.
Iako su tijela četvorice nestalih i nasilno odvedenih logoraša ekshumirana u ljeto 2020. godine na Rostovu, za ostalih petnaest se još uvijek traga, a Sijamija tvrdi kako ih se "nikad neće naći".
"Milijun će godina proći, a nećete ih naći. Ubijeni su i spaljeni, i to su uradili mudžahedini, uz naredbu Dževada Mlaće i ekipe oko njega", tvrdi Sijamija.
"Mudžahedini na Rostovu nisu ubijali samo Hrvate, nego i naše"
Osvrnuo se i na samoubojstvu Merzuka Aletića koji je, prema Sijamijinim tvrdnjama, tijekom rata bio tjelohranitelj Senada Dautovića.
"On se nije ubio nego su ga oni ubili.Njima je bolje tako; što god više svjedoka ubiju, to je bolje i za Cikotića i Mlaću i Granića. Njega je Dautović nagovorio da se prijavi za SIPA-u, da se opere, ali ima tu još ubojstava koje nitko i ne spominje. Ovo što Alija Osmić progoni po hrvatske obitelji po Bugojnu, to je sve igra Dževada Mlaće i ostalih iz Ratnog predsjedništva", rekao je Sijamija.
Objašnjava i kako je poznavao sve nestale Bugojance napominjući kako je od njih 26, 19 bilo visokoobrazovanih.
"Znao sam i Strujića i Džaju, i Jadranka, sve sam ih znao. Grad je bio mali, znali smo se, poznavali, pozdravljali. Žao mi je što ovo nikad nije došlo do Haaga jer je trebalo davno biti u Haagu. Mudžahedini na Rostovu nisu ubijali samo vaše, nego i naše ljude koji nisu slušali", dodao je Sijamija.
U nekoliko je navrata, ističe, pitao i Enesa Handžića, Senada Dautovića i Selmu Cikotića "šta se ovo radi" aludirajući na masovna odvođenja Hrvata i sustav logora, ali su mu svaki put, kako kaže rekli, "da on radi svoj posao".
"Zašto Tužiteljstvo BiH ne tereti i Mešu Duvnjaka?"
"Kada je Alija Izetbegović došao u Bugojnu, Handžić je dijelio članske iskaznice SDA, meni je dao, ja sam se pocijepao. Bio sam s Alijom u Sarajevu, poslije rata, nakon što su me tri puta pokušali ubiti, zadnji put je bila bomba pod autom, i 45 minuta smo pričali, on mi je rekao ‘Mali čuvaj glavu, čuvaj glavu‘. Dakle, bio sam na pogrešnoj adresi, žalio sam se čovjeku koji je znao sve šta oni rade, on je za mene Hitler", kaže Sijamija.
Naglašava kako mu nije jasno zašto pravosudne institucije još uvijek ne problematiziraju ulogu Meše Duvnjaka u etničkom čišćenju Hrvata Bugojna.
"On je bio mozak operacije, on je sve to smislio, a Cikotić i Mlaćo su njega slušali", dodao je Sijamija.
Naš sugovornik koji tvrdi kako nije maltretirao hrvatske zarobljenike, nego ih spašavao ako je mogao, napominje i kako je na Ratnom predsjedništvu Selmo Cikotić tražio da ga ubiju.
"Cikotić tražio da me ubiju, nek‘ Hrvati javno kažu ako sam ih maltretirao"
"Tada je Cikotić rekao "pothitno ubiti Sijamiju Enisa zvanog Pajo". Pozivam bugojanske Hrvate neka se jave i javno kažu jesam li ih tukao i maltretirao", dodao je.
Enes Sijamija od 2002. godine živi izvan Bosne i Hercegovine i nekoliko je puta pisao otvorena pisma danas umirovljenoj tužiteljici Tužiteljstva BiH Slavici Terzić koja je vodila kaznene postupke protiv u predmetima protiv Enesa Handžića, Nisveta Gasala i drugih.
Dnevnik.ba