Svjesni onoga što bi Napredak trebao biti, i što je mogao biti, odlučili smo istražiti koje su sve aktivnosti ugašene i čija je to krivica.
Kao što smo ranije pisali, Središnja uprava Napretka u kalendarskoj godini gotovo da nema nikakvih spomena vrijednih aktivnosti. Godišnje aktivnosti središnjice se svode na božićni i uskršnji koncert!
To je doslovno sve od društva koje bi trebalo biti okosnica umjetnosti i kulture Hrvata u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Poptuno su zanemarene temljene zadaće Središnjice definirane Statutom.
I dok nekolicina medijski najeksponiranijih ljudi iz Vrhbosanske nadbiskupije uporno ponavlja kako se „Hrvati trebaju okrenuti Sarajevu“ i kako u „i u Sarajevu ima Hrvata“, iz aktivnosti jedinog hrvatskog i kulturnog društva vidimo da Hrvata u Sarajevu ima samo za Božić i Uskrs. I to kad gostuju.
Sudbina aktivnosti
Napredak je u svojim ranijim fazama imao brojne aktivnosti. Skoro bez izuzetka, aktivnosti Napretka su ugašene, ili se nalaze pred gašenjem
- Gospodarska banka Sarajevo – ugašena.
- Osiguranje Napredak – ugašeno.
- Trgovačko poduzeće NAPEX – ugašeno.
- Radio Vrhbosna – prodano Radiju Stari Grad Sarajevo.
- List Stećak – ugašeno.
- Mješoviti pjevački zbor Trebević – ugašeno.
- Društveni prostor „Lira“ – zatvoren.
- Kavana i slastičarna Imperijal – zatovorena.
- NK SAŠK Napredak – povremeni rad kadetskog pogona.
- Sportsko društvo Napredak – ne djeluje uopće.
- Dom Trebević – dat u zakup trećim licima.
- Dvadesetak ostalih strukovnih udruga – samo Hrvatsko planinarsko društvo Bjelašnica djeluje u kontinuitetu. Ostala ugašena ili pred gašenjem.
Ovaj pregled pokazuje da stvari u Napretku opasno ne štimaju. Aktivnosti su ugašene, ili su pred gašenjem. Istovremeno, tijela Društva ne čine ništa da se stanje promijeni, a 2015. nije održana čak ni Skupština, iako je po Statutu obavezna.
Nepostojanje kontinuiteta
Neke od ugašenih aktivnosti su posljedica tržišnih oolnosti, poput prodaje banke, gašenja osiguranja i trgovačkog poduzeća, dok se propast ostalih aktivnosti može staviti na dušu Franje Topića.
S obzirom na česte promjene uposlenika u Napretku, kao i ljudi u samom vrhu Društva odgovornost za postojeće kaotično stanje može snositi samo Predsjednik. Svoj dio odgovornosti snosi i još jedan svećenik, Luka Brković. Svojim traljavim radom na mjestu dugogodišnjeg predsjednika Stegovnog suda nije učinio ništa na zaustavljanju potonuća Društva.
S obzirom da je HKD prije svega hrvatsko društvo, mnogi članovi se pitaju je li uništenje Napretka smišljena namjera crkvenih ljudi s namjerom da ispune vlastitu političku agendu!?
Ako je tržište krivo za propast financijskih i trgovačkih aktivnosti Napretka, to ne može biti opravdanje za propast svih ostalih aktivnosti.
Radio Vrhbosna je valjda prvi radio u Sarajevu koji je propao. Na kraju je frekvencija prodana, iako je značila posljednji medijski resurs Hrvata u Sarajevu. Ponuda za kupovinu frekvencije i opreme je bilo i od HRT Kiseljak ali na kraju je sve završilo u vlasništvu RSG-a iz Sarajeva.
Društveni prostor „Lira“ je zatvoren bez ikakvih objašnjenja i nedostupan za bilo čije aktivnosti. Sličnu je sudbinu doživjela kavana Imperijal koja je bila posljednje okupljalište Hrvata u Sarajevu. Iako postoje brojne ponude da se prostor preuzme, on je i danas zatvoren i predstavlja ruglo u središtu Sarajeva i u prizemlju zgrade Središnjice Napretka.
Najveća blamaža
Posljednja, i najveća blamaža jeste Dom na Trebeviću. Napretkov Dom Trebević je godinama bio najvažnija aktivnost Napretka, a prilikom traženja donatora najčešće se koristio argument kako će dom biti okupljalište Hrvata.
Dom je na koncu izgrađen od donacija, jer je i zamišljen kao mjesto gdje će svoje aktivnosti provoditi HKD Napredak i Hrvati Sarajeva.
Nedugo nakon otvorenja, dom je zatvoren, da bi na kraju bio izdan u najam bošnjačkom vlasniku. Sva priča o „Napretkovom domu Trebević“ za Hrvate Sarajeva svela se na 6000 KM najamnine.
Ovakav odnos prema aktivnostima Napretka popraćene su licemjernim medijskim nastupima Franje Topića kojima objašnjava da Hrvatima ništa ne fali u Sarajevu, i da žive sasvim lijepo.
„Osobno sam bio prisutan kada su ljudi spočitavali Franji Topiću kako Hrvati u Sarajevu nemaju mjesta za okupljanje na što je on odbrusio – i ne treba im!“ kaže u razgovoru bivši i dugogodišnji glavni tajnik Napretka Tomislav Batinić.
Otkriva i mnoge druge detalje djelovanja Napretka i razloge njegove propasti.
„Velika je fluktuacija ljudi u Napretku. Aktivnosti se jednostavno gase od nemara i nebrige, a o svemu tome nema ni rasprave. Napredak je izgubio kritičnu masu ljudi koji bi mogli promjeniti stanje. Pored toga, Napredak je izgubio intelektualce a oko Franje Topića su ostali samo poslušnici“ tvrdi Batinić.
Nema skupštine ni ove godine?!
O svemu je htio otvoreno raspravljati na skupštini 2015. ali ista se nije održala. Onda je htio govoriti na skupštini 2016. ali mu nisu dali riječ. Pokušao je nešto reći i na sastanku Pejićevog HNV-a gdje je također spriječen elaborirati stanje u Napretku iako je tema bila ustavno pravni položaj Hrvata u BiH. Batinić je skeptičan da će skupština održati i ove godine.
Batinić nije prvi koji upozorava na urušavanje Društva.
Među prvima koji su se sukobili sa Topićem je danas pokojni Miljenko Brkić, zatim Mirko Valentić. Treći sukob bio je sa Andrijom Nikićem oko Napretka Mostar. Sukob je zatim imao sa Berislavom Topićem oko imovine u Zagrebu, kojom se Franjo Topić uredno koristi dok podružnica Zagreb nema ni kune od iste. O tom slučaju Dnevnik je opširno pisao.
Nakon sukoba sa Berislavom Topićem, jednim od utemeljitelja Napretka u Zagrebu, Topić je imao sukob i sa književnikom Ivanom Lovrenovićem koji je još tada ispravno konstatirao da se Napredak pretvara u „društvo jednog lica“.
Prije nego se Napredak zaista pretvorio u ono što je Lovrenović proročanski predvidio, Topić se još sukobio sa Mirkom Marijanovićem i Radovanom Marušićem iz Zenice.
Bilo je još desetine drugih manjih sukoba koji su u pravilu završavali napuštanjem ili izbacivanjem iz Napretka. Naravno, Franjo Topić je uvijek ostajao. I tako 28 godina.
Podružnice
Ako riba smrdi od glave, onda je sasvim logična posljedica slabog rada Središnjice i slab rad Napretkovih podružnica. Osim odmetnute podružnice Mostar, i ponešto Ljubuški, ni jedna druga hercegovačka podružnica gotovo da ne postoji, čak niti ona paralelna mostarska koju je Topić pokrenuo preko svog poslušnika Vanje Gavrana. U Bosni postoji pedesetak podružnica, od kojih je realno aktivno tek njih 7-8. Ostale se bave izložbama slika i promocijama Topićevih knjiga. Ili ničim.
Posebna priča je u Hrvatskoj. Tamo su dvije najaktivnije podružnice Napretka uopće – Varaždin i Zagreb.
Varaždinsku podružnicu vodi Ivan Bošnjak iza kojeg stoje stotine uspješnih aktivnosti:
„Sve što radimo financiramo potpuno sami. Od Sarajeva ne samo da nemamo podršku nego nemamo ni komunikaciju s njima“.
I ne samo to. Prema riječima Ivana Bošnjaka, Topić je čak prekinuo uspješnu suradnju s Maticom hrvatskom oko izdavačkog projekta „Hrvatska književnost BiH“ od 100 knjiga.
„Osim što nije od koristi, Topić troši znatnu energiju na opstrukciju uspješnih projekata“
Da Franji Topiću varaždinska podružnica nije draga pokazuje i posljednji Napretkov godišnjak u kojem desetine uspješnih varaždinskih aktivnosti nisu ni spomenute.
Također aktivna podružnica Zagreb je završila na poznat način – raspuštena je, a njen predsjednik izbačen iz Napretka.
Sarajevo
Ipak, ono što zapanjujuće upada u oči jeste nepostojanje podružnice Sarajevo!
Glavni grad Bosne i Hercegovine, od ponovnog pokretanja Napretka još uvijek nema podružnicu u Sarajevu. Iako je bilo nekoliko povjerenstava, činjenica je da Napredak u glavnom gradu BiH nema podružnicu. To je u suprotnosti sa Topićevim tvrdnjama da „Hrvata u Sarajevu ima, i da im je dobro“.
Za Batinića je ovo ozbiljan problem:
„Ovdje se otvara problem legitimiteta onih članova Središnjice koji dolaze iz Sarajeva. Po Statutu, članove Središnje uprave može imenovati samo njihova temeljna organizacija. Ako u Sarajevu nema organizacije, onda nitko od njih nema legitimitet biti u najvišem tijelu Napretka“.
Naravno, nepostojanje podružnice u Sarajevu se prikriva isticanjem činjenice da je sjedište društva u Sarajevu. Ali jedno su aktivnosti Središnjice, a drugo su aktivnosti podružnice.
Na žalost, podružnice se nalaze u takvom stanju da na skupštinama obično iskoriste svojih par minuta za bavljenje lokalnim problemima ne osvrćući se na loš rad Predsjednika i Središnje uprave.
Članstvo
Osim problema nerada u Središnjici i kaosa u podružnicama, Napredak nema ni približan podatak o broju članova. U svojim javnim istupima već 20 godina Franjo Topić „ofrlje“ spominje brojku od „20-tak tisuća“ članova. Ovu brojku danas ne može ničime potkrijepiti, ali je rado koristi kako bi došao do donacija.
S obzirom na Napretkovo odsustvo inventivnosti i cirkulaciju istrošenih ideja - donacija i donatora je sve manje. Tako u raspodjeli sredstava namijenjenih Hrvatima u BiH, Hrvatska nije izdvojila niti jednu kunu za HKD Napredak. S obzirom da se tradi o stožernoj kulturnoj instituciji Hrvata u BiH, ova činjenica je zapanjujuća. S druge strane, Topićev devastirajući „doprinos“ kulturi Hrvata u BiH razlog je za izostanak podrške.
Upravo je osipanje članstva i zatvorenost za mlado članstvo razlog što Napredak propada i na terenu. Ipak, da nije sve crno, pokazuje nam ovogodišnje spektakularno učlanjenje mladog gradonačelnika Sarajeva Abdulaha Skake u HKD Napredak.
Da Skaka nije običan član pokazuje i osobno uručenje članske iskaznice koje je Franjo Topić upriličio posredstvom drugog istaknutog člana SDA Ivice Šarića. Treba li reći da je i ovom prilikom Topić preskočio propisanu proceduru!?
Unatoč članstvu, Sarajevo bez podružnice
Topićeva bliskost SDA poznata je još od vremena kada ga je SDA predložila za gradonačelnika Sarajeva. Od tada je Topić u stalnom kontaktu s najvišim dužnosnicima ove nehrvatske stranke. S obzirom koliko je iskaznica udijelio članovima SDA iz Sarajeva, pravo je čudo da Sarajevo još uvijek nema podružnicu Napretka.
Još veće je čudo zašto se ovo sustavno uništenje jedine hrvatske institucije u Sarajevu odigrava na očigled nadbiskupa Vinka Puljića.
Franjo Topić, koliko je poznato redakciji Dnevnika, prima najmanje tri plaće – onu kao profesor KBF (oko 1800 KM), onu kao uposlenik Napredak Future Zagreb i naknadu kao Predsjednik Napretka. Najmanje jedna nelegalna.
Pri tome, Franjo Topić nerijetko retroaktivno (opet nelegalno) pokriva svoje vjerske i privatne ekskurzije preko blagajne Napretka.
Ne treba biti crkveno lice kako bi se uočio nemoral Franje Topića. To zacijelo zna i kardinal, pa je pitanje iz kojeg interesa podržava nemoral svog svećenika u Sarajevu, KBF-u i katoličkoj Crkvi.
Moguće da se radi o interesu SDA, kojem je njegova igračka Napredak jednostavno dosadila pa ne haju za njegovu skoru propast.
Dnevnik.ba