StoryEditor
socijalni radnik

Vanja Tolj: Siromaštvo djecu pogađa puno snažnije nego odrasle, posljedice su često nepopravljive

Nikolina TurićPiše Nikolina Turić  /  29.11.2021., 10:54h
Vanja Tolj, socijalni radnik i suradnik u udruzi Želim postati majka iz Ljubuškog u razgovoru za Dnevnik.ba govorio je o siromaštvu, negativnom utjecaju i posljedicama siromaštva na djecu i odrasle. Osim što je magistar socijalnog rada, gospodin Tolj je i psiholog. Dotaknuo se teme vršnjačkog nasilja, a dao je savjet za roditelje čija djeca trpe nasilje. Objasnio je što je ovisnost, kako nastaju psihička i fizička ovisnost i dao je savjet mladima kako se boriti protiv ovisnosti.

image

Vanja Tolj

PRIVATNI ALBUM -
Kakav utjecaje siromaštvo ima na ljude?

Bosna i Hercegovina spada u najsiromašnije zemlje svijeta, a u Europi je najsiromašnija, te ta činjenica i navodi mnoge njene stanovnike da se na našu žalost isele. Stanovnici Bosne i Hercegovine imaju gotovo najniži životni standard u Europi. Istraživanja pokazuju da je Bosna i Hercegovina bila na petom mjestu najsiromašnijih država Europe. Zar to nije tužno? U Bosni i Hercegovini više ne postoji srednji stalež. Postoji visoki stalež i onaj što iseljava i napušta zemlju! Nezaposlenost je vjerojatno najvažniji problem koji pogađa mladu generaciju, jednako i u urbanim i ruralnim dijelovima BiH, a u kombinaciji sa stambenim problemima, stalnom ekonomskom krizom i političkim manipulacijama, mladi ljudi zapadaju u stanje očaja i beznađa, zbog čega se okreću drogama ili alkoholu, ili planiraju iseljavanje kao jedinu mogućnost da sebi osiguraju ljepšu budućnost. Cijeli je niz posljedica koje čini jedno siromaštvo: Zdravstvene i tjelesne posljedice, kognitivne i obrazovne posljedice, socijalne i emocionalne posljedice, ekonomske posljedice...

Kako izaći iz siromaštva?

Na ovo vaše pitanje odmah se veže stanje politike koje je zabrinjavajuće! Ako ne postoji adekvatna osoba koja će po svim pravilima i zakletvama voditi ovu državu prepustite je strancu! Neovisnoj osobi. Neutralnoj! Da li je moguće da narod godinama uporno bira glad? Nezaposlenost! Siromaštvo? Odlazak? Ne vjerujem! Zakon je taj koji bi strogo trebao diktirati ovom državom da bi se neke stvari pokrenule! Ne možemo odmahnuti rukom da iz naše države ode jedan liječnik, pedagog, ekonomist, pa i frizer! Mislim da ova zemlja ima dosta potencijala ali da se mitu, korupciji i ostalim grubim radnjama mora stati u kraj.

Kakve posljedice siromaštvo ostavlja na djecu?

Dječje siromaštvo je siromaštvo koje su djeca i mladi doživjeli u djetinjstvu i mnogo se razlikuje od siromaštva odraslih jer ima drugačije uzroke i posljedice. Život u siromaštvu i neimaštini djeci pada puno teže nego odraslima, a negativne posljedice siromaštva na djecu su brojne i često nepopravljive. Djeca na siromaštvo gledaju na drugačiji način i imaju različite i specifične potrebe za razliku od odraslih. Dok odrasla osoba može upasti u privremeno siromaštvo, ulazak u siromaštvo u djetinjstvu može potrajati za cijeli život. Razlog tome je, što djeca rijetko dobivaju drugu priliku za obrazovanje ili zdrav i normalan početak života. Djeca koja odrastaju u siromaštvu, vjerojatnije će biti lošijeg zdravlja, biti lošija u školi i postati sljedeća generacija odraslih u riziku od nezaposlenosti i dugotrajnog siromaštva.

Kako nastaje vršnjačko nasilje?

Vršnjačko nasilje u školama i van njih je problem s kojim se udruženo moraju boriti država, obrazovne institucije i roditelji. Vršnjačko nasilje često započinje zadirkivanjem slabijeg i povučenijeg djeteta što otkriva njegove slabe točke i dovodi do toga da agresija nad njim postane intenzivnija i trajnija. Za osjećaj sigurnosti djeteta neophodna su pozitivna emocionalna i socijalna rana iskustva koja se stječu dobivanjem pozitivnih povratnih informacija od značajnih osoba počevši od roditelja pa do odgajatelja koji bi trebali prvi uočiti problem odnosno vršnjačko nasilje. Molim sve svoje kolege u vrtićima i školama da posebno obrate pažnju na ovo jer su oni ti koji ih trebaju usmjeravati ka nekom dobrom cilju.

Postoji li mogućnost smanjenja vršnjačkog nasilja?

Naravno! Da! Ako posumnjate da vam je dijete nasilnik u školi, važno je odmah potražiti pomoć, prije nego što dođe do većih obrazovnih, socijalnih, emocionalnih i zakonskih teškoća. Važno je saznati što izaziva takvo ponašanje te razviti plan mijenjanja nasilničkog ponašanja i pritom razgovarati s djetetom, pedijatrom, ravnateljem škole, školskim pedagogom, psihologom, defektologom, psihijatrom. Djeca nasilnici mogu imati brojne razloge za svoje ponašanje: oponašaju stariju braću, roditelje, rodbinu, ne znaju druge, bolje načine komunikacije s drugom djecom, sami su doživjeli zlostavljanje, napeti su zbog raznih izvora stresa i sl.. Evo još jedne sjajne prilike da država zaposli i cijeni kolege socijalne radnike i pedagoge koji će svojim radom, ciljevima i tehnikama svesti nasilje na minimum. Siguran sam u to!

Postoji li mogućnost da djeca koja su zlostavljana i sama postanu zlostavljači?

Da, događa se! Jedan manji broj u postotcima od 30 posto zlostavljača i sami su u djetinjstvu bili zlostavljani, potvrđuju istraživanja. Ali to ne znači da će većina djece koja su danas zlostavljana postati zlostavljačima. Djeca ovise o roditeljskoj potpori, zaštiti i ohrabrenju kada uče razmišljati „svojom glavom“. Bez pravilnog nadzora, djeca ne dobiju potrebnu sigurnost. Studije su pokazale da djeca koja nemaju kvalitetan nadzor roditelja vrlo često razviju poremećaj u ponašanju. Radite s njima. Razgovarajte s djetetom, objasnite mu posljedice nasilja na žrtve, budite prisutniji u djetetovim aktivnostima.

Kako pomoći djeci koja trpe vršnjačko nasilje?

Svakom djetetu je potreban blizak odnos s roditeljima, pun ljubavi, kako bi se osjećalo sigurno i zaštićeno te razvilo osjećaj povjerenja. Djeca koja trpe nasilje od strane vršnjaka se zbog toga osjećaju tjeskobno, ustrašeno, tužno, ljuto, katkad razdražljivo kod kuće, zabrinuto i jadno, a njihovo samopoštovanje i samopouzdanje te osjećaj vlastite vrijednosti slabe i pogoršavaju se. Za početak prihvatiti problem i ne očekujte da će se problem riješiti sam od sebe. Važno je da ohrabrite dijete da vam kaže ako trpi nešto u školi. Za to je korisno da dijete ima u vas povjerenje i da ga (nju) slušate i kad priča o nečemu što vama nije toliko zanimljivo, npr. kad vam u detalje opisuje neku situaciju kad je drugo dijete izloženo izazivanju od strane vršnjaka. Djeci je lakše pričati o iskustvu drugih, a na temelju vašeg interesa i reakcija će lakše procijeniti ima li smisla i je li sigurno da vama ispriča i što se njemu samom događa. Ohrabrite dijete da traži pomoć od učitelja u školi, prvo od svog razrednika, a ako to ne uspije i od stručne službe škole. Nekoj djeci je to jako teško, neki su pokušali pa nije uspjelo, a neki se plaše osvete nasilnih vršnjaka. Osobito ako nasilje dugo traje djeca se mogu osjećati izrazito bespomoćno pa je u takvim situacijama važno da roditelji krenu s njima u školu.

Razgovarajte s djetetovim razrednikom i stručnom službom škole. Saznajte znaju li učitelji što se događa te kako oni vide situaciju. Ne čekajte, to je najčešća roditeljska pogreška, s čekanjem se zlostavljanje najčešće pogoršava te će i učiteljima biti teže djelovati.

Imate li savjet za roditelje djece koja trpe vršnjačko nasilje?

Odrastanje djeteta u obiteljskom okruženju u kojem se njeguju ljubav i razumijevanje, neophodno je i ključno za cjelokupan i skladan razvoj osobnosti mališana. A posvećeni roditelji su stub svake zdrave obitelji. Razgovarajte sa vašim djetetom, provedite vrijeme s njim! Budite mu prijatelj!

Što je ovisnost i kako nastaje ?

Pojam ovisnosti ne mora se odnositi samo na psihoaktivna sredstva. Čovjek može biti ovisan o jelu, igrama na sreću, televiziji, internetu, shoppingu itd., a zajednička je značajka da aktivnosti vezane uz tu ovisnost mogu postati središnji sadržaj i čimbenik njegovoga življenja. Ovisnost može biti psihološka (duševna) i fiziološka (tjelesna). Psihološka ovisnost (koju ponekad zovemo navikom), ovisi uglavnom o našoj svijesti. Uživalac vjeruje da bez droge ne može pravo ni živjeti ni misliti. Kad je riječ o fiziološkoj ovisnosti (koju zovemo i potrebom) živci, mišici, srce i ostali tjelesni organi naprosto više ne mogu raditi bez droge. Tijelo se na neke droge postupno privikava. Zbog toga su mu za isto djelovanje potrebne veće količine droge. Tu pojavu, da nam je za isto djelovanje potrebna sve veća doza, zovemo navikavanjem ili tolerancijom. Prije svega, kod svakoga mora postojati barem djelić genetske predispozicije koja uvjetuje potrebu za jakim podražajima te nisku toleranciju na neugodu kakvu izaziva apstinencija. Mozgovi ovisnika različiti su od neovisničkih, i po strukturi i fiziologiji, toliko što pod različitim uvjetima luče i koriste hormone ugode, iznad svih dopamin. Ljudi su ovisni o onome što im pruža ugodu kad je prisutno, a bol kad je odsutno. Bez obje komponente, ugode i boli, nema ovisnosti.

Koja je razlika između fizičke i psihičke ovisnosti?

Psihička ovisnost je u prvom redu odraz reakcije pojedinca na djelovanje samog sredstva i definira se kao osjećaj zadovoljenja i duševni nagon koji zahtijeva povremeno ili trajno uzimanje sredstva radi stvaranja ugode ili izbjegavanja neugode. A fizička ovisnost je stanje prilagodbe koje se očituje fizičkim poremećajima pri prestanku uzimanja sredstva ovisnosti. Ti se poremećaji sastoje od tjelesnih simptoma koji mogu biti lakši ili teži.

Imate li savjet kako spriječiti ovisnost o alkoholu i drogama?

Tko je ovisan o kockanju, internetu, alkoholu ili nikotinu, ima mogućnost snagom volje prestati uzimati svoju drogu, ali nema mogućnost izbjeći apstinencijsku krizu! S ovakvim ljudima treba se dugo baviti! Nadalje, ovisnik se mora obratiti profesionalcu, dakle psihologu ili psihijatru. Ukratko, sve što vam ublažava tjeskobu i depresiju ujedno će i smanjivati vašu potrebu za upražnjavanjem vaše ovisnosti. To znači da djelotvorna može biti psihoterapija (ako ste tip koji reagira na psihoterapiju), ili lijekovi s učinkom na središnji živčani sustav – antidepresivi i sredstva za smirenje. Antidepresivi su vrlo pouzdani i djelotvorni te ne izazivaju naviku i ovisnost, dok sredstva za smirenje valja koristiti umjereno i prema potrebi. Ono što ću reći je da svaka osoba ima mogućnost odlučiti hoće li početi terapiju odvikavanja ili će neodgovorno nastaviti živjeti kao ovisnik.

Kako pomoći mladima da ne budu ovisnici o drogama i koji je Vaš savjet?

Mladi moraju savladati mnoge tjelesne i emocionalne promjene, nađu vlastiti identitet i planiraju svoju budućnost. Uz alkohol, drogu i poroke nigdje nećete stići! Gdje su vaši snovi? Što se dogodilo s njima? Znam da vam je jako teško! Posebno vama bez radnih navika, obaveza, jednog kvalitetnog života…ali nemojte gubiti nadu! Nemojte dozvoliti da se nađete na još većem dnu! Trgnite se! Ne mislite samo na sebe! Mislite na ljude koji vas vole i koji su očekivali od vas više od ovoga što ste možda danas! Dokažite da možete puno toga! Vjerujem u vas!

Dnevnik.ba

08. kolovoz 2022 04:29