Gospodine Raguž, koliko ste zadovoljni rezultatima HRS-a na Općim izborima i samim izbornim procesom? Gdje ste sve osvojili mandate?
Što se tiče HRS-a, možemo biti zadovoljni rezultatima, jer smo ostvarili ono što smo planirali, a to je primarno da postanemo parlamentarna stranka na razini Federacije i da uđemo u skupštine svih županija gdje Hrvati čine većinu. U odnosu na Opće izbore 2018. broj glasova za HRS se povećao za preko 100%. Posebno smo ponosni na mandat u Posavini i na rast u Mostaru gdje smo, iza HDZ-a BiH i SDA postali treća stranka po snazi. Što se tiče samog izbornog procesa, nimalo nismo zadovoljni s tim. Ovo su bili najkorumpiraniji izbori u povijesti višestranačja u BiH.
Odgovornost za to snose primarno OSCE koji je sugerirao izmjene izbornog procesa s početka svibnja i Christian Schmidt izmjenama u srpnju. Oni su omogućili vladajućim strankama nikad lakšu krađu demokracije i dovedeni smo u situaciju da su svi sljedeći izborni procesi, počev od lokalnih izbora 2024. besmisleni ako se hitno ne uvedu elektroničke i tehnološke izmjene izbornog procesa, možda, u vidu skeniranja otiska prsta, skeniranja glasačkog lista, aplikativnih rješenja za glasovanje u odsutnosti itd.
Kako komentirate činjenicu da čak 20 dana od održanih izbora mi nemamo službenih rezultata? Je li SIP i ovim pokazao da je političko, a ne tehničko tijelo?
Na žalost, sve ono što smo mi iz HRS-a govorili još mnogo prije samo izbornog procesa, po pitanju malverzacija i krađa, se ostvarilo. SIP ne samo da se raskrinkao u potpunosti kao političko tijelo, nego se i pokazalo kao krajnje nesposobno za provedbu jedine zadaće koju imaju, a to je zakonski i demokratski odrađen izborni proces. Ti ljudi primaju ogromne plaće za samo jedan posao kojeg nisu u stanju uraditi. Nevjerojatno mi je da Suad Arnautović spominje brojku od preko 1000 biračkih odbora koji nisu radili po zakonu, brojku od preko 60 jedinica lokalne samouprave gdje su se morale otvarati vreće i prebrojavati listovi.
SIP je otvoreno radio kako bi opstala politička kontrola biračkih odbora, da bi se kasnije na iste žalili. Umjesto da su cijelu 2021. godinu proveli u donošenju političkih stavova, ova institucija je morala raditi na osiguranju demokratičnosti izbornog procesa. Opravdanja o nedonošenju izmjena izbornog zakona su priče za malu djecu. SIP je, primjerice, samostalno mogao donijeti odluku o video nadzoru biračkih mjesta, o prekršajnim odredbama biračkih odbora koji ne poštuju rokove unosa podataka u aplikacije itd. Dakle, SIP nipošto nije objektivna neovisna institucija, nego politički kontrolirani alat u rukama vladajućih stranaka, koje oni iskorištavaju kako bi žiteljima BiH ukrali demokraciju, a sebi osigurali mandate u vlasti.
HNS BiH je najavio da će pokušati osporiti izbor Željka Komšića. Kako to komentirate? Kako bi se to uopće moglo učiniti?
Zašto izbor Željka Komšića nije osporen prije izbora, kandidiranjem kandidata koji će motivirati Hrvate na izlaznost i podršku, umjesto kandidiranja marionete Dragan Čovića. Osporavati izbor Željka Komšića koji je izabran na osnovu zakona po kojem si i ti sam sudjelovao u izbornom procesu su priče za malu djecu i partijska piskarala koja imaju za zadatak pravdati porazne političke poteze vladajuće nam partije.
Uskoro bi trebala biti i sjednica Sabora HNS-a. Hoćete li sudjelovati?
Ne znam za sjednicu Sabora HNS-a, prva mi je ovo informacija o tome. HRS-ov stav po pitanju ove institucije je vrlo jasan. O eventualnom sudjelovanju će se očitovati tijela naše stranke.
Nametnute izmjene Izbornog zakona – je li stanje dodatno zakomplicirao visoki predstavnik? Kako će se odraziti na Hrvate?
Naravno da je stanje dodatno zakomplicirano. Nevjerojatno mi je da je Schmidt odluku donio u izbornoj noći. Zamislite izmjene pravila nogometa koji se dogode nakon sučevog zvižduka za kraj utakmice. Što se sadržaja samog tiče, Schmidt je zakomplicirao ionako komplicirane administrativne procese u BiH. Ako nismo bili u stanju popuniti Klub srpskog naroda u Domu naroda kad je delegata bilo 17, kako ćemo ih sada popuniti kad ih je 23? Što se samih Hrvata tiče, ne mogu vjerovati da se pozitivno ocjenjuju ove izmjene.
Ako se zna da Klubove Srba i Ostalih u Federaciji biraju Bošnjaci, po čemu bi za Hrvate pozitivna bila činjenica da se, u slučajevima kada nema dogovora, a takvih je 99% u nas, odluke donose većinom u Domu naroda? Schmidt je izmjenama Ustava praktično mehanizme blokade svih procesa dao u ruke bošnjačkoj politici.
Ovo itekako dobro znaju i ovi što kao potenciraju proteste protiv OHR-a i izmjena koje je Schmidt nametnuo, radeći predstave za javnost. OHR, da je uistinu planirao i imao namjeru urediti odnose u BiH, primarno je morao onemogućiti promjenu nacionalnosti pred izbore i zaštitu natkrovljujućeg načela legitimnosti, osigurati legitiman izbor za Člana Predsjedništva i dizanje nadležnosti Vijeća naroda u RS-u na razinu Doma naroda u Federaciji.
Očekujete li da će prijedlog MOST-a da se Komšića proglasi nepoželjnim proći u Saboru Republike Hrvatske?
Ne očekujem, zato što to ne ide u prilog HDZ-u i vladajućim strukturama u Republici Hrvatskoj, niti one za to imaju hrabrosti.
Vjerujete li da će HDZ BiH ponovo u vlast sa SDA i DF-om? Ima li bošnjačka oporba ujedinjena oko 11 stranaka šansu formirati vlast s predstavnicima Hrvata i eliminirati SDA?
HDZ BiH će učiniti sve u svojoj moći kako bi se aktualna koalicija sa SDA i DF-om održala i treći uzastopni mandat, jednako kao što su 2018. to uradili. Matematička mogućnost eliminacije SDA će se iskoristiti vjerojatno kako bi se ojačala pregovaračka pozicija HDZ-a BiH u kadrovskim pregovorima, ali suštinski se neće ništa primijeniti. Zašto bi se mijenjala pobjednička momčad koja od 2014., za sebe naravno, itekako uspješno i plodonosno radi? Pa sada, u trenutku dok mi razgovaramo, HDZ zajedno sa SDA i DF-om dogovara cijeli niz odluka kadrovske i financijske prirode. Kad i ako je DF toliko nepoželjan partner, zašto se momentalno ne prekine suradnja s njima?
Dnevnik.ba