Na sjednici koja je održana na Palama u kolovozu 1995. godine, ubrzo nakon genocida u Srebrenici, Karadžić će reći:
“Imali smo, kao što znate, uspjeh u Srebrenici i Žepi, tom uspjehu nema prigovora ni primjedbe, naravno, mnoge gluposti su napravlјene nakon toga, jer je mnogo muslimanskih vojnika lutalo okolo šumama i tada smo imali gubitaka, u samoj akciji nismo imali gubitaka”.
Memorijalni centar Srebrenica predstavio je početkom ožujka nalaze istraživačkog projekta “Genocide Papers/Transkripti genocida”, u kojem se nalaze stenogrami Narodne skupštine RS-a od 1991. do 1996. godine.
“Ovi dokumenti već su ranije bili javni, ali su bili nepristupačni, njihovi formati nisu činili jednostavnim pretraživanje ovih sadržaja, te je iz tih razloga Memorijalni centar prepoznao njihov sadržaj važnim u podizanju svijesti javnosti o postojanju šireg političkog konsenzusa o operaciji genocida nad bošnjačkim stanovništvom širom Bosne i Hercegovine”, pojasnila je za Radio Slobodna Evropa Almasa Salihović iz Memorijalnog centra Srebrenica.
Stenogrami sjednica korišteni su tijekom mnogobrojnih suđenja za ratne zločine u Haaškom tribunalu. Među njima su izjave brojnih, od Milorada Dodika, Momčila Krajišnika, do prvog predsjednika Republike Srpske. U nastavku vam donosimo pregled nekih od izjava Radovana Karadžića, osuđenog na doživotnu kaznu zatvora.
‘Nije opsada, već zaštita prostora’
Psihijatar Radovan Karadžić, osnivač Srpske demokratske stranke BiH, postat će u prosincu 1992. godine prvi predsjednik Republike Srpske. Na sjednici takozvane Skupštine srpskog naroda u BiH koja je održana 27. ožujka 1992. godine, Karadžić u svom obraćanju govori o saznanjima da se “naš narod naoružavao”.
“Kada se vratite u općine, naročito u novoformirane, molim vas da uradite ono što ste obvezni i ono što imate pravo i po zakonu: da čim dođete u svoje općine odmah hitno formirate krizne stožere. Da pokušate taj narod dovesti u red da se može obraniti":
Po osnivanju Skupštine njeno sjedište bilo je u Sarajevu, da bi se ubrzo premjestilo na Pale, petnaestak kilometara od glavnog grada Bosne i Hercegovine.
“Općina Centar zemljišno je uvjerljivo srpska, i naš je prijedlog da općina Centar bude eksteritorij jer su tu vladine zgrade, Sveučilište, bolnice. Međutim, postoji varijanta da bi se onaj dio od Koševa do Ciglana, onaj dio gore, formirao kao srpska općina. Najvažnije je da nema panike i evakuiranja naroda.”
Opširnije na portalu Radio Slobodna Evropa.
Dnevnik.ba