Zarazila je 500 milijuna ljudi širom svijeta, a ubila najmanje 50 milijuna ljudi (neki izvori navode i do 100 milijuna umrlih), po čemu je najsmrtonosnija pandemija u svjetskoj povijesti, moguće čak i žešća od ‘‘čuvene‘‘ srednjovjekovne kuge koja je pokosila gotovo polovicu tadašnje Europe.
Nikada nije imala veze sa Španjolskom, ali...
Širenje ‘‘španjole‘‘ počelo je 1918. godine, tijekom posljednjih mjeseci Prvog svjetskog rata. Naziv je dobila tako što je Španjolska u ratu bila neutralna i nije imala strogu cenzuru tiska koji je slobodno objavljivao rane izvještaje o bolesti pa se uvriježilo "španjolska gripa", najprije u Velikoj Britaniji i potom širom svijeta.
Bolest je pogodila i španjolskog kralja Alfonsa XIII., zajedno s vodećim političarima. Zarazilo se između 30 i 40 posto ljudi koji su radili ili živjeli u skučenim prostorima, poput škola, vojarni i državnih zgrada.
Početni simptomi bolesti uključivali su bol u glavi i umor, praćeni suhim kašljem i probavnim smetnjama uz gubitak apetita, a drugog dana s pretjeranim znojenjem. Bolest je napredovala smetnjama u dišnim organima uz upalu pluća koja je uz druge respiratorne komplikacije bila glavni uzrok smrti oboljelih. Zato je teško odrediti točan broj umrlih od španjolske gripe, jer je uzrok smrti često bio nešto drugo.
Do ljeta 1918. godine virus se brzo širio u mnoge zemlje Europe, a u srpnju te godine epidemija je teško pogodila Veliku Britaniju.
Epidemija je brzo postala pandemija, nekontrolirano se šireći svijetom. U kolovozu 1918. stigla je u Kanadu, potom u Južnu Afriku, a do rujna te godine došla je do SAD-a.
Foto: Pixabay
Mnogi europski liječnici pozivali su ljude da izbjegavaju mjesta gdje su gužve, ili jednostavno druge ljude te da vani pokrivaju usta i nos. I Amerikanci su dobivali slične savjete o tomu kako izbjeći zarazu. Savjetovano im je da se ne rukuju s drugima, da ostanu u zatvorenom, da izbjegavaju dodirivanje knjiga iz knjižnice i da nose maske. Škole i kazališta bila su zatvorena, a u New Yorku je pljuvanje na ulicama postalo kažnjivo.
Pandemija ‘‘španjole‘‘ proširila se na Aziju, Afriku, Južnu Ameriku i južni Tihi ocean. U Indiji je zabiljieženo 50 smrtnih slučajeva na tisuću ljudi.
Uvijek neki zarađuju na smrti
Dok su ljudi masovno umirali, novac se zarađivao oglašavanjem lažnih lijekova.
Prvi svjetski rat rezultirao je nedostatkom liječnika u raznim područjima, a mnogi koji su ostali i sami su se razboljeli. Škole i druge zgrade postale su improvizirane bolnice, a studenti medicine u nekim su slučajevima zauzeli mjesto liječnika. Do proljeća 1919. godine broj smrtnih slučajeva od španjolske gripe se smanjivao, premda zdravstveni stručnjaci nisu uspjeli zaustaviti širenje bolesti.
Novija pandemija gripe pojavila se 2009. – 2010. godine s novim oblikom soja gripe H1N1, a bolest je nazvana ‘‘svinjska gripa‘‘, jer je virus koji je uzrokuje sličan onome koji se nalazi u svinja. Svinjska gripa uzrokovala je respiratorne bolesti koje su u prvoj godini ubile između 150 i 580 tisuća ljudi širom svijeta, što je 0,001–0,007 posto svjetske populacije.
Najnovija pandemija koronavirusa koji uzrokuje bolest Covid-19, pojavila se koncem 2019. godine u Wuhanu u Kini odakle se proširila svijetom i do sada je ubila oko 1,2 milijuna, a zarazila oko 45 milijuna ljudi.
Iako nije virusna nego bakterijska zarazna bolest, kuga (crna smrt) u prvoj pandemiji 642. – 767. godine usmrtila je oko 40 milijuna ljudi (!), a u pandemiji od 1347. godine u četiri stoljeća ubila je četvrtinu stanovništva Europe.
Kuga se može koristiti kao biološko oružje... Zvuči poznato?
Dnevnik.ba