Zbog takve situacije Ustavnopravna komisija tog doma odlučila je zatražiti produljenje amandmanske faze od 15 dana kada će se pokušati naći suglasnost za to pitanje o kojemu se vode rasprave nekoliko mjeseci.
Ukoliko Kolegij prihvati prijedlog Komisije te točke bi trebale biti skinute s dnevnog reda, a sličnu sudbinu mogao bi doživjeti i Izvještaj Europske komisije o BiH za 2018. godinu, koji Zajednička komisija za europske integracije iz tri pokušaja nije razmatrala jer na sjednicama nije bilo kvoruma.
Pred delegatima je Prijedlog zakona o osiguranju depozita u bankama u prvom čitanju za koji je Ustavnopravna komisija utvrdila postojanje ustavnog osnova i usklađenost s pravnim sustavo, a predviđeno je razmatranje po skraćenom postupku.
Zakon predviđa obaveznost članstva u programu osiguranja depozita, što znači da svaka nova banka koja dobije licencu za rad od entitetskih agencija za bankarstvo automatski postaje članica programa osiguranja depozita, što do sada nije bio slučaj.
Također, novim zakonom skraćuje se rok u slučaju isplate osiguranja i to na rok od 20 radnih dana, a do sada je to bilo 60 radnih dana.
Treća važna izmjena koju predviđa novi zakon propisuje restrukturiranje banaka, što bi bio korak u spašavanju banke prije likvidacije, a to podrazumijeva da Agencija za osiguranje depozita na poziv regulacijskog tijela (supervizora) sudjeluje u tome sa svojim sredstvima pod određenim uvjetima.
Jedna od točaka dnevnog reda je Informacija o provođenju Plana hitnih mjera i realizaciji aktivnosti navedenih u Informaciji o procjenama i mogućnostima BiH u vezi s pitanjem izbjegličke krize u regiji i Europskoj uniji i pregledu situacije u vezi s migrantskom krizom na zapadnobalkanskoj ruti.
Delegati bi se trebali izjasniti i o Prijedlogu zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH te o izvještajima o radu nekoliko bh. institucija.
Dnevnik.ba