StoryEditor
beograd

Član tima koji traga za Matejem otkrio detalje: Vodostaj je sve niži, a to uvelike utječe na potragu

Piše desk  /  31.01.2022., 21:36h
- Nizak vodostaj sa sobom nosi da postoji mnogo više potencijalnih mjesta gdje može doći do zadržavanja bilo čega. S druge strane, ono što je bilo zakačeno dok je bio vodostaj viši, kada opadne, može doći lakše do isplivavanja - govori Jončić iz Mreže za opasnost Srbije

Prošlo je točno mjesec dana otkako je Matej Periš iz Splita nestao u Beogradu, gdje je s društvom stigao na nekoliko dana kako bi dočekali Novu godinu. Potragu koja je i dalje u tijeku komentirao je za Večernji list član Načelništva Mreže za opasnost Igor Jončić, koji već mjesec dana traga za 27-godišnjim Matejom. Na pitanje kada su izašli na teren i što su sve vidjeli, Jončić odgovara: 

- Mi smo izašli na teren 3. siječnja oko 18 sati baš s ovog mjesta. Ovo nam je bilo zborno mjesto kod Kule Nebojše. Tu smo krenuli s opremanjem i nakon toga smo izašli na pretragu terena koja je podrazumijevala priobalni potez od Beton hale, mjesta za koje smo tada dobili informaciju da je moguće mjesto gdje je Periš ušao u vodu. Od tog trenutka je krenula kompletna pretraga cijelog nizvodnog toka. Vrlo zanimljivo što možete vidjeti sada ovdje je da je ovo sve bilo ispunjeno vodom, do ovog bedema ovdje. Sada je već situacija drugačija i već je tada počela situacija da se mijenja. Vodostaj je postao sve niži. Nizak vodostaj sa sobom nosi da postoji mnogo više potencijalnih mjesta gdje može doći do zadržavanja bilo čega što slobodno pluta vodom. S druge strane, ono što je bilo zakačeno dok je bio vodostaj viši, kada opadne, može doći lakše do isplivavanja.  Dodaje da su u potrazi koristili i termovizijske kamere, prenosi Večernji list.

- Dobili smo na korištenje jednu od najmodernijih termovizijskih kamera iz tog segmenta. Nju smo koristili jer olakšava potragu noću. Termovizija nam je značila za kretanje, promatranje, da napravimo jednu potpuniju sliku. Ovo je jedan od objekata koji smo u prvom dijelu pregledavali s termovizijom s obzirom da nismo znali tko je vlasnik pa nismo imali odobrenja za pristup. Termovizija može da uoči ako je čovjek ušao unutra i sakrio se iz nekog razloga - dodaje.  Kaže da i dalje pretražuju gradsku stranu obale Dunava i Save. 

- Mi pretražujemo ovu gradsku stranu pa nizvodno zato što je prekoputa "Veliko ratno ostrvo" koji je prirodni rezervat i zaštićeno je mjesto. Pristup je samom tom mjestu specifičan. Potrebni su čamci koje mi zasad nemamo na raspolaganju. Nedavno smo dobili jedan koji se tek treba pustiti u rad. Nismo ga odmah pustili u rad jer se rijeka povukla pa nam je otvorila mogućnost pretrage određenih dijelova pješački - kazuje.   Ističe da je jako zahtjevno vršiti pretragu. 

- Sada jest lakše za pristup. Tok rijeke je sužen, širina nije ista kao kada je voda nabujala i u punom kapacitetu, ali onda postoji i živo blato, skrivene jame, svašta nešto što je i opasno. Vrlo oprezno radimo tu potragu. Trudimo se da nam ništa ne prođe, a da se ne pregleda detaljno. Otpočetka smo radili pretragu tako što smo raščišćavali građu, odguravali velike balvane, sve što se zadržavalo duže vrijeme.  Jedan dečko je pronađen 5 mjeseci nakon nestanka. 

- To je jedna od naših većih pretraga koja se radila na teritoriju beogradskog naselja Vinče. Isto je rađena priobalna pretraga. Tada smo imali i čamce pa smo radili paralelno tu pretragu vode i obale. Prolazili smo bezbroj puta tih nekih 5,6 kilometara od mjesta nestanka i nismo ništa pronašli. I nekih 20, 30 metara od područja gdje smo najviše prolazili, pet, šest mjeseci kasnije se pojavilo tijelo - prisjeća se.  Iako je dosta vremena prošlo od nestanka, nastavlja se potraga uz reducirane snage.  - Kad god dobijemo neku informaciju izađemo na teren - ističe.

Dnevnik.ba

26. travanj 2024 17:27