„Vlast će uvijek biti ta koja je ‘gori‘, dok će ostali ‘mali ljudi‘, uvijek biti ‘doli‘“, zavapit će jedan od junaka, seljak, iz Brešanove „ Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja“, koja će svoju premijernu izvedbu u Hrvatskom narodnom kazalištu Mostar imati 17. svibnja 2017. godine.
Najsmješnija komedija na vlaškom jeziku
Najsmješniju komediju napisanu na vlaškom jeziku, "Predstavu Hamleta u selu Mrduša Donja", nedavno preminulog istaknutog hrvatskog i svjetskog komediografa, Ive Brešana, za HNK Mostar režira jedan od zapaženijih redatelja u Hrvatskoj, Ivan Leo Lemo, koji Brešanovog "Hamleta" karakteriza kao „groteskno tragičnu simfoniju“.
U ulozi Bukare, seoskog „šefa“, a ustvari tiranina, nakon više od 20 godina, na sceni HNK Mostar, pojavit će se i proslavljeni hrvatski i bh. filmski glumac, Slaven Knezović. Učitelja će odigrati Robert Pehar, Jocu Ivan Skoku, Pulju Miro Barnjak, Majkaču prvakinja drame HNK Mostar, Sanda Krgo Soldo, Šimurinu Jelena Kordić Kuret, Bojan Beribaka Mačka i Angela Bulum Anđu. Scenografikinja predstave je Vesna Režić, skladatelj Zvonimir Dusper – Dus, koreograf Leo Mujić dok kostimografiju potpisuje Mirjana Zagorec.
Umjetnički savjetnik HNK Mostar i dramaturg predstave Dragan Komadina ističe kako je igrati Brešanovog "Hamleta" potvrda kako HNK Mostar sazrijeva i u repertoarskom smislu. Navodi kako mentalni sklopovi „puka“ uvijek ostaju isti, a mijenjaju se samo vlasti, odore i simboli. Redatelj Lemo, pak, smatra kako je najljekovitija teatarska osveta ismijavati one koji lažu i kradu.
Danas najvažnija hrvatska drama , nekada zabranjivana protudržavna predstava
Iako je Brešanova „Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja“ danas jedna od najvažnijih književnih tekstova u 20. stoljeću, sam autor je u jednom od posljednjih intervjua kazao kako je mislio da će to biti „jedna zgodna komedija koju će ljudi gledati i smijati se, ali ništa više od toga“.
Međutim, Brešanov "Hamlet“ doživio je međunarodni kazališni i filmski uspjeh, ali i niz zabrana, proglasa i epitet „antidržavne predstave“.
"Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja" izvedena je više od 500 puta, ekranizaciju doživjela još 1973., a već godinu kasnije, bila u natjecateljskom programu Berlinskog festivala. "Predstava Hamleta" nagrađena je 1972. Sterijinom i Gavelinom nagradom, no vrlo brzo postala je „antidržavna“ i „zabranjivana“.
Otvorena pisma udruženja prvoboraca, proglasi na zagrebačkoj televiziji i pritisci, bili su dio intonirane režimske hajke pa sve do toga da je najviši partijski vrh Saveza komunista Hrvatske i SR Hrvatske tražio od tadašnjeg ravnatelja ITD-a Vjerana Zuppe da je skine s repertoara. I sve to u jeku Hrvatskog proljeća kada su partijski drugovi ocijenili kako je „protudržavna“ i „protusocijalistička“.
Ipak, Brešanov komad godinu je dana nakon zabrana postavljen i u BiH, 1972. u Sarajevu gdje ga je u Kamernom teatru ‘55 režirao Slavenko Saletović i iste godine Narodno pozorište u Mostaru gdje je u ulozi Joze igrao Toni Pehar i Učitelja Jozo Lepetić, obojica, kasniji članovi ansambla Hrvatskog narodnog kazališta Mostar. Trenutno se predstava igra u tuzlanskom Narodnom pozorištu u režiji Mustafe Nadarevića i NP Sarajevu, gdje je radikalno adaptiran, u režiji Sulejmana Kupusovića.
"Hamlet u selu Mrduša Donja", najpoznatiji je primjer „teatra u teatru“ koji govori o apsurdu društvenog poretka, vlasti i politike koji su dio svih sfera ljudskog života.
Kako je to Brešan i navodio, „Hamlet“ donosi vječne književne teme – lupeštvo, primitivizam, pokvarenjaštvo, uzaludnu ljudsku težnju za idealom pravde, koja u sukobi sa svim tim silama doživljava poraz.a
Iako na prvoj razini donosi priču o Bukari kao tiraninu i njegovom razbojničkom trijumfu nad svim režimima, Brešanova "Predstava Hamlet u selu Mrduši Donja", govori o kritičnom stanju jedne društvene zajednice, tragediji jednog razdoblja, negativcima koji uvijek ostaju nekažnjeni i onima koji se kreću suprotnim smjerom od onog vodećeg, režimskog i unaprijed bivaju osuđeni na propast.
Bukare će se uvijek rađati ali im ne smijemo dopustiti vladati
Brešanovi likovi (do)kazuju kako „Bukare“ vladaju i pobjeđuju, ne samo zato što im je pokvareni sustav, kao manjincima, na ključnim pozicijama dopustio tiraniju, nego jer većina prešutno odobrava, sliježe ramenima i na taj način postaje sudionik u stvaranju takvog, nepravednog, oholog, licemjernog, oportunog i koruptivnog svijeta.
Ipak, iz Hrvatskog narodnog kazališta Mostar ističu kako će njihova premijera pokazati kako je promjena moguća, te da kroz stid, u državi skrojenoj po mjeri tragične groteske i međunarodne farse, izranja uvod u eventualnu katarzu.
Ostaje samo vidjeti hoćemo li i sami shvatiti da će se Bukare uvijek rađati, te da je naše da im ne dopustimo vladati.
Dnevnik.ba