HNK Mostar: Uskoro premijera najsmješnije komedije na vlaškom jeziku

„Vlast će uvijek biti ta koja je 'gori', dok će ostali 'mali ljudi', uvijek biti 'doli'“, zavapit će jedan od junaka, seljak, iz Brešanove „ Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja“, koja će svoju premijernu izvedbu u Hrvatskom narodnom kazalištu Mostar imati 17. svibnja 2017. godine.

Najsmješnija komedija na vlaškom jeziku

Najsmješniju komediju napisanu na vlaškom jeziku, "Predstavu Hamleta u selu Mrduša Donja", nedavno preminulog istaknutog hrvatskog i svjetskog komediografa, Ive Brešana, za HNK Mostar režira jedan od zapaženijih redatelja u Hrvatskoj, Ivan Leo Lemo, koji Brešanovog "Hamleta" karakteriza kao „groteskno tragičnu simfoniju“.

U ulozi Bukare, seoskog „šefa“, a ustvari tiranina, nakon više od 20 godina, na sceni HNK Mostar, pojavit će se i proslavljeni hrvatski i bh. filmski glumac, Slaven Knezović.  Učitelja će odigrati Robert Pehar, Jocu Ivan Skoku, Pulju Miro Barnjak, Majkaču prvakinja drame HNK Mostar, Sanda Krgo Soldo, Šimurinu Jelena Kordić Kuret, Bojan Beribaka Mačka i Angela Bulum Anđu. Scenografikinja predstave je Vesna Režić, skladatelj Zvonimir Dusper – Dus, koreograf Leo Mujić dok kostimografiju potpisuje Mirjana Zagorec.  

Umjetnički savjetnik HNK Mostar i dramaturg predstave Dragan Komadina ističe kako je igrati Brešanovog   "Hamleta" potvrda kako HNK Mostar sazrijeva i u repertoarskom smislu. Navodi kako mentalni sklopovi „puka“ uvijek ostaju isti, a mijenjaju se samo vlasti, odore i  simboli. Redatelj Lemo, pak, smatra kako je najljekovitija teatarska osveta ismijavati one koji lažu i kradu.

Danas najvažnija hrvatska drama , nekada zabranjivana  protudržavna predstava

Iako je Brešanova „Predstava  Hamleta u selu Mrduša Donja“ danas jedna  od najvažnijih književnih tekstova u 20. stoljeću, sam autor je u jednom od posljednjih intervjua kazao kako je mislio da će to biti „jedna zgodna komedija koju će ljudi gledati i smijati se, ali ništa više od toga“.

Međutim, Brešanov "Hamlet“ doživio je međunarodni kazališni i filmski uspjeh, ali i niz zabrana, proglasa i epitet „antidržavne predstave“.

"Predstava Hamleta  u selu Mrduša Donja" izvedena je  više od 500 puta, ekranizaciju doživjela još 1973., a već godinu kasnije, bila  u natjecateljskom programu Berlinskog festivala. "Predstava Hamleta" nagrađena je 1972. Sterijinom i Gavelinom nagradom, no vrlo  brzo postala je „antidržavna“ i „zabranjivana“.

Otvorena pisma udruženja prvoboraca, proglasi na zagrebačkoj televiziji i pritisci, bili su dio intonirane režimske hajke pa sve do toga da je najviši partijski vrh Saveza komunista Hrvatske i SR Hrvatske tražio od tadašnjeg ravnatelja ITD-a Vjerana Zuppe da je skine s repertoara. I sve to u jeku Hrvatskog proljeća kada su partijski drugovi ocijenili kako je „protudržavna“ i „protusocijalistička“.

Ipak, Brešanov komad  godinu je dana nakon zabrana postavljen i u BiH, 1972. u Sarajevu gdje ga je u Kamernom teatru '55 režirao Slavenko Saletović i iste godine Narodno pozorište u Mostaru gdje je u ulozi Joze igrao Toni Pehar i Učitelja Jozo Lepetić, obojica, kasniji članovi ansambla Hrvatskog narodnog kazališta Mostar.  Trenutno se predstava igra u tuzlanskom Narodnom pozorištu u režiji Mustafe Nadarevića i NP Sarajevu, gdje je radikalno adaptiran, u režiji Sulejmana Kupusovića.

"Hamlet u selu Mrduša Donja", najpoznatiji je primjer „teatra u teatru“ koji govori o apsurdu društvenog poretka, vlasti i politike koji su dio svih sfera ljudskog života.

Kako je to Brešan i navodio, „Hamlet“ donosi vječne književne teme – lupeštvo, primitivizam, pokvarenjaštvo, uzaludnu ljudsku težnju za idealom pravde, koja u sukobi sa svim tim silama doživljava poraz.a 

Iako na prvoj razini donosi priču o Bukari kao tiraninu i njegovom razbojničkom trijumfu nad svim režimima, Brešanova "Predstava  Hamlet  u  selu Mrduši Donja", govori o kritičnom stanju jedne društvene zajednice, tragediji jednog razdoblja,  negativcima koji uvijek ostaju nekažnjeni i onima koji se kreću suprotnim smjerom od onog vodećeg, režimskog i  unaprijed bivaju osuđeni na propast.

Bukare će se uvijek rađati ali im ne smijemo dopustiti vladati 

Brešanovi likovi (do)kazuju kako „Bukare“ vladaju i pobjeđuju, ne samo zato što im je pokvareni sustav, kao manjincima, na ključnim pozicijama dopustio tiraniju, nego jer većina prešutno odobrava, sliježe ramenima i na taj način postaje sudionik u stvaranju takvog, nepravednog, oholog, licemjernog, oportunog i koruptivnog svijeta.

Ipak, iz Hrvatskog narodnog kazališta  Mostar ističu kako će njihova premijera pokazati kako je promjena moguća, te da kroz stid, u državi skrojenoj po mjeri tragične groteske i međunarodne farse, izranja uvod u eventualnu katarzu.

Ostaje samo vidjeti hoćemo li i sami shvatiti da će se Bukare uvijek rađati, te da je naše da im ne dopustimo vladati. 

Dnevnik.ba