"Mnogi osumnjičeni, optuženi pa i presuđeni ratni zločinci spas su pronašli u susjednim državama Srbiji i Hrvatskoj gdje su i pored urgiranja bosanskohercegovačkog pravosuđa pošteđeni kaznenog progona", kazao je Zvizdić na konferenciji posvećenoj tranzicijskoj pravdi i suočavanju s ratnim zločinima u zemljama nastalima na području bivše Jugoslavije, prenosi HRT.
Konferencija je okupila pedesetak sudionika, a organizator je Koalicija za Rekom koja zagovora uspostavu regionalnog povjerenstva država bivše Jugoslavije koja bi se bavila utvrđivanjem činjenica o ratnim zločinima počinjenima od 1991. do 2001. godine.
BiH kasni s procesuiranjem zločinaca
Zvizdić je priznao da BiH, u kojoj je počinjeno najviše ratnih zločina, kasni u provedbi ranije usvojenih planova za procesuiranje počinitelja pa je sada neizvjesno kada bi ta zadaća uopće mogla biti obavljena.
Još 2008. u BiH je usvojena državna strategija u kojoj je bilo predviđeno da se najozbiljniji slučajevi procesuiraju u roku od sedam godina, a petnaest godina bilo je predviđeno kao razdoblje za dovršetak svih procesa vezanih za ratne zločine.
Do pet tisuća ratnih zločinaca na slobodi
Nakon gotovo deset godina, kako je rekao Zvizdić, procjene su da je i do pet tisuća počinitelja ratnih zločina još na slobodi i ne zna se ni kada bi im mogla početi suđenja.
"Ne možemo biti zadovoljni rezultatima", kazao je predsjedatelj Vijeća ministara BiH. Dodao je da je jasno da se tranzicijska pravda suočava s brojnim poteškoćama uvjetovanima, između ostalog, i činjenicom da se ratna prošlost nastavlja potpuno različito interpretirati.
Zamjenik šefa delegacije Europske unije u BiH Khaldoun Sinno kazao je da su u Uniji zabrinuti zbog slabog napretka država regije u procesuiranju ratnih zločina, tim prije jer je to jedan od ključnih dokaza stvarne spremnosti za zaštitu temeljnih ljudskih prava.
Pozvao na regionalnu suradnju
Pozvao je sve države regije da u tome surađuju dodajući kako pravda nije samo pitanje sudskih procesa nego i sudjelovanja svih drugih segmenata društva u procesu koji treba dovesti do trajnog pomirenja nakon ratnih sukoba.
Nataša Kandić, voditeljica srpskog Centra za humanitarno pravo, kazala je novinarima da su nevladine organizacije koje stoje iza Koalicije za Rekom duboko svjesne izazova koji još uvijek stoje pred pravosudnim tijelima u regiji i stoga žele potaknuti rješavanje nagomilanih problema i brže procesuiranje počinitelja ratnih zločina.
"Nama je važno istaknuti koliko je regionalna suradnja na ovom planu važna kao jamstvo da ovdje više neće biti rata", kazala je Kandić.
Dnevnik.ba