Obje zrakoplovne luke, u odnosu na Tuzlu, koja je po značaju odmah iza Aerodroma Sarajevo, održavaju se u životu, praktično, iz proračuna, pišu sarajevske novine. Vlada Republike Srpske velikodušno je pomagala banjalučki aerodrom, ali su brojni letovi otkazani zbog nerentabilnosti, a žive su samo linije prema Beogradu i Bruxellesu.
Slična je situacija i s mostarskim, u koji su financijske injekcije ubrizgavali Grad Mostar, Hercegovačko-neretvanska županija, ali i Vlada Federacije BiH. ‘
‘Sve to nije bilo dovoljno da se i preko zime zadrže, naprimjer, linije prema Njemačkoj, koje je iz Mostara održavala niskotarifna kompanija Eurowings. Ova zrakoplovna luka izgubila je bitku s talijanskim tržištem, što, uz činjenicu da samo Međugorje godišnje posjeti milijun hodočasnika, zvuči nevjerojatno. Jedina linija koja je ostala je ona prema Zagrebu, koja ima punjenje od 15 ili 20 putnika od ukupno 76”, piše Avaz.
Kad se izrađivala Strategija razvoja Mostara do 2026. pod okriljem Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), tada je, kaže Avazu ekonomski analitičar Vjekoslav Domljan, naznačeno da se Mostarska zrakoplovna luka treba dati pod koncesiju i da je to rješenje.
”Dakle, umjesto da dobiva subvencije, treba kroz poreze puniti proračun, a ne da ga prazni. Pa, Zračna luka Mostar nije u stanju dostići rekord iz socijalizma 1991., kad je imala 82.000 putnika”, kaže Domljan. Naglasio je kako bi se trebala koristiti iskustva iz Tuzle, koja je uspjela da u posljednjih nekoliko godina od 4.000 putnika dosegne broj od više od 400.000, fokusiravši se na niskotarifne letove.
Dnevnik.ba