Article_Top_970x250

Znanstvenici u utrci za cjepivom protiv korona virusa

POTRAGA ZA RJEŠENJEM

Znanstvenici u utrci za cjepivom protiv korona virusa

tra 02, 2020
dnevnik.ba
dnevnik.ba

FOTO: Arhiva/Ilustracija

Od medicinskog osoblja posve iscrpljenog zbrinjavanjem na desetine tisuća oboljelih od Covida-19 do milijardu ljudi zatvorenih u kućama kako bi usporili pandemiju, svi iščekuju samo jedno - cjepivo.

Medicinsko rješenje za bolest koja je šokirala svijet krajem 2019. kada je izbila u Kini i u pohodu planetom zarazila gotovo milijun ljudi i usmrtila ih više od 30.000, još nije pronađeno.

Sredinom siječnja kineski znanstvenici sekvencionirali su genom virusa i podijelili s kolegama u svijetu, davši im znak da krenu u utrku za pronalazak lijeka. 

Pristupi dramatično variraju - od istraživanja postojećih lijekova koji bi mogli biti potencijalna terapija za Covid-19, preko eksperimentiranja s prenamjenom nekih dobro poznatih lijekova do primjene najnovijih tehnologija kako bi se dobio radikalno novi tip cjepiva. 

Nešto više od 60 dana otkako je sekvencioniran Covid-19 i podijeljen svima u svijetu, na ljudima su počela prva ispitivanja potencijalnog cjepiva.

Direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus pozdravio je to kao "nevjerojatno postignuće", a stručnjaci gaje opreznu nadu da bi cjepivo moglo biti spremno za 18 mjeseci. 

Za znanstvenike taj bi rok bio rekordno kratak, a mnogim oboljelima predug. 

Seth Berkley, čelnik globalnog saveza za cjepiva (GAVI) upozorava da je u prosjeku potrebno 10 do 15 godina da se lijek razvije, prođe ispitivanja, dobije licencu i počne masovna proizvodnja, iako je primjerice cjepivo za ebolu razvijeno u pet godina.

Znanstvenici će pokušati "dramatično skratiti" vrijeme potrebno za razvoj cjepiva, ali naposljetku će sve ovisiti o procesu testiranja i pronalasku pravog imunološkog odgovora.

"Moramo biti sigurni da je cjepivo sigurno za upotrebu milijardu ljudi", kaže Berkley.

GAVI osniva fond koji bi bio dostupan siromašnim državama kako bi i one mogle odgovoriti na korona krizu i poziva svjetske čelnike da učine sve kako bi potencijalan lijek i cjepivo bili dostupni svima. 

Zabrinuta zbog mogućeg izostanka suradnje u borbi protiv virusa, skupina najbrže rastućih gospodarstava (G20) objavila je u četvrtak da izdvaja pet bilijuna dolara za poticanje svjetskog gospodarstva te je obećala "raditi zajedno kako bi poticala istraživanje i razvoj cjepiva i lijekova".

CEPI, globalna organizacija sa sjedištem u Oslu, (koalicija za inovativna rješenja za pandemije) pozvala je na prikupljanje dvije milijarde dolara potpore za razvoj cjepiva.

Sjedinjene Države objavile su da će financirati nekoliko tvrtki putem svog ministarstva zdravstva i nacionalnog instituta za zdravlje (NIH).

Novi tip cjepiva 

Tradicionalna metoda razvoja cjepiva, temeljena na načelu iz doba razvoja cjepiva protiv variole 1796. godine, sastoji se u uvođenju modificiranog dijela zaraznog agensa u tijelo kako bi se stimulirao imunološki sustav, a da se pritom tijelu ne naškodi. 

No nove tehnike ciljaju imunološki sustav na drukčiji način, unoseći u njega niz genetičkog materijala virusa.

Nekoliko tjedana pošto su kineski znanstvenici sekvencionirani genom korona virusa učinili dostupnim svima u svijetu, ekipa znanstvenika sa Sveučilišta u Teksasu i Austinu stvorila je repliku koja se na ljudske stanice vezuje i inficira ih.

Taj model replika danas je osnova za razvoj potencijalnog cjepiva. Američki NIH surađuje s tvrtkom "Moderna" na razvoju cjepiva koristeći se genetičkom informacijom proteina tako što ga u mišićnom tkivu čovjeka uzgaja, umjesto da ga ubrizgava.

Ta informacija pohranjuje se 'glasničkoj RNK' (mRNK) koja prenosi genetički kod iz DNK na stanice. 

"Prednost te metode je što je doista brza", kaže Jason McLellan, voditelj istraživačke ekipe na sveučilištu u Austinu.

Ispitivanja na ljudima počela su u ožujku i bude li sve išlo po planu, cjepivo bi moglo biti dostupno za godinu i po, kaže Anthony Fauci, prvi čovjek NIH-a.

Francuski proizvođač lijekova Sanofi odabrao je drugačiji pristup. U partnerstvu s američkom vladom koristi se takozvanom "rekombinacijom platforme DNK". Uzima DNK-a korona virusa i kombinira ga s DNK bezopasnog virusa te tako stvara hibrid koja izaziva imunološki odgovor.

Antigens koji on proizvodi može se zatim povećati.  Takvom tehnologijom Sanofi se već služi kao osnovom za razvoj cjepiva protiv gripe. Tvrtka podsjeća da je takvom metodom razvila cjepivo protiv SARS-a koje je djelomično zaštitilo životinje.

Terapija brža od izlječenja?

Dok svijet čeka na cjepivo, znanstvenici eksperimentiraju s drugim postojećim lijekovima kako bi pronašli lijek za teško oboljele. 

WHO je odabrao četiri lijeka ili kombinacija lijekova za veliko globalno ispitivanje koje uključuje pacijente od Argentine do Tajlanda. To su eksperimentalna antivirusna terapija remdesivir; kombinacija dvaju lijekova za HIV, lopinavir i ritonavir; ta dva lijeka uz kombinaciju interferona beta, lijeka za imunosni sustav i antimalarik klorokin.

Remdesivir je već u konačnoj fazi kliničkih ispitivanja u Aziji i liječnici u Kini kažu da se pokazao učinkovit u borbi protiv bolesti. Razvijen je da se bori protiv drugih virusa, uključivo ebole (za koju se pokazao nedjelotvoran) no zasad još ni za što nije odobren. 

Remdesivir ulazi modificiran u ljudsko tijelo kako bi postao sličan jednom od četiriju bloka DNK zvanih nukleotidi.

Benjamin Neuman, virolog na sveučilištu u Teksasu, objasnio je za agenciju AFP da virus kad sami sebe kopiraju "čine to brzo i pomalo traljavo", što znači da mogu ugraditi remdevisir u svoju strukturu, a ljudske stanice, koje su preciznije, takvu pogrešku neće učiniti. 

Ako virus u sebe ugradi remdesivir, taj lijek dodaje neželjenu mutaciju koja može uništiti virus. 

U ranim ispitivanjima, kombinacija lopinavir-ritonavir dala je razočaravajuće rezultate u studiji na 199 pacijenata iz Wuhana, žarišta bolesti u Kini. Ti su rezultati objavljeni u ožujku u New England Journal of Medicine. Znanstvenici su zaključili da lijekovi nisu znatno poboljšali kliničke rezultate.

Američki predsjednik Donald Trump oduševljeno je govorio o lijekovima kao što su hidroklorokin (HCQ) i klorokin (CQ), a riječ je o sintetičkim oblicima kinina koji se koristi za liječenje malarije.

HCQ, koji je manje štetan, koristi se i kao protuupalni lijek za reumatoidni artritis i lupus. U ranim studijama u Francuskoj i Kini HCQ obećava, no Fauci upozorava da se skromne dosad provedene studije mogu smatrati "anegdotalnim" dokazom.

Konačno, ti lijekovi nisu bezopasni. Među nuspojavama mogu biti nesvjestica, konvulzije, čak iznenadna smrt zbog srčanog zastoja, kaže Michael Ackerman, kardiolog na klinici Mayo. 

Višenamjenski lijek 

Regeneron je lani razvio intravenozni lijek za koji se pokazalo da znatno povećava stopu preživljavanja oboljelih od ebole koristeći se "monoklonalnim protutijelima". Postupak se sastoji u genetičkoj modifikaciji miševa kojima se ugrađuje sustav sličan ljudima. Miševi su zatim izloženi virusu, ili oslabljenom obliku virusa kako bi proizveli ljudska protutijela, kaže Christos Kyratsous, potpredsjednik istraživačkog odjela tvrtke.

Ta protutijela su zatim izolirana i skenirana kako bi se pronašla ona najsnažnija među njima i zatim su uzgajana u laboratorijima. Ona se poslije pročišćuju i ljudima ubrizgavaju intravenozno. 

Taj bi lijek mogao djelovati i kao terapija i kao cjepivo ovisno o doziranju, iako bi njegovi efekti bili samo privremeni.

Stara cjepiva, nove namjene 

Jedan projekt koji razvija CEPI, a riječ je o suradnji francuskog instituta Pasteur, biotehnološke tvrtke Themis i Sveučilišta u  Pittsburghu, služi se cjepivom protiv boginja kao "sredstvom". Osnova tog razvoja je koristiti se vrlo raširenim cjepivom u svijetu koje bi se redizajniralo tako da djeluje protiv novog korona virusa.

Australski znanstvenici zauzeli su još izravniji pristup.  

Istražitelji na Institutu Murdoch Children's Research u Melbourne krenuli su od cjepiva protiv tuberkuloze (BCG) koje se koristi desetljećima i nastoje istražiti može li ono štititi zdravstvene djelatnike od Covida-19, prenosi Hina.

Dnevnik.ba