StoryEditor
Maćehinski odnos

Znanstvenici: BiH je dužna štiti i spriječiti zagađenje morskog sustava; od države ni traga ni glasa

Nikolina LovrićPiše Nikolina Lovrić  /  19.01.2022., 09:49h
U priličnoj komunikacijskoj zbrci kojom se bosanskohercegovački medijski eter puni posljednjih dana i mjeseci, prilično je neopaženo prošla vijest o izvješću Ureda za reviziju Federacije o revidiranju učinka „Upravljanja intervencijama u slučaju incidentnog zagađenja Jadranskog mora“, odnosno dijela bosanskohercegovačke obale kod Neuma u dužini od 24,5 kilometra.

Mala površina izgleda sugerira i malo zanimanje za očuvanje ovog prirodnog, ekološkog, kulturno-ekonomskog, prehrambenog, turističkog, znanstveno-istraživačkog, u najmanju ruku, izuzetno bitnog resursa, pa je stoga jasno zašto je Ured za revizije jasno ustvrdio kako niti jedna od ispitanih institucija i organa uprave, a samim time država u cjelini još uvijek nije povukla nikakve poteze za formalnu zaštitu ovog dijela Jadrana.

A revidirano je djelovanje njih nekoliko; od Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Ministarstva okoliša i turizma, , Agencije za vodno područje Jadranskog mora, Federalne uprave za inspekcijske poslove, Federalne uprave civilne zaštite, Ministarstva prometa i komunikacija, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ i Općine Neum. Nitko od njih, navode iz Revizija, još uvijek nije uspostavio osnovne pretpostavke za efikasno upravljanje intervencijama u slučaju incidentnog zagađenja mora, a iako je tek u 2020.-oj donesen Federalni operativni plan za incidentna zagađenja 3. stupnja ugroženosti pun nedostataka, revizori ističu, županijsko ministarstvo nadležno za vode nikada nije ni započelo s izradom županijskog operativnog plana za incidentna zagađenja voda, koji je trebalo izraditi u suradnji sa Agencijom za vodno područje Jadranskog mora.

„Nalazi revizije ukazuju i na to da је izostala adekvatna procjena rizika za nastanak incidentnog zagađenja mora. Utvrđeno је i kašnjenje u uspostavi funkcijskih grupa koje trebaju osigurati koordinaciju svih relevantnih institucija. U okviru funkcijskih grupa nije predviđeno učešće Općine Neum, Lučke kapetanije Neum, niti kantonalnih ministarstava za vode i okoliš, koja bi trebala imati značajnu ulogu u slučaju incidenata na moru.“ – navedeno je u tekstu objavljenom na portalu revizije.info, 15.12.2021. 

O propustima institucionalnog okvira u zaštiti ovog ogromnog prirodnog resursa, razgovarali smo sa Adlom Kahrić, mladom i angažiranom genetičarkom, znanstvenicom iz sfere zaštite morskog ekosustava BIH. Adla je potpredsjednica i suosnivačica Centra za marinsku i slatkovodnu biologiju Sharklab Adria, a kao marinska biologinja, Adla surađuje i sa National Geographicom, te je čitav svoj životni i profesionalni opus posvetila zaštiti i očuvanju mora kao takvog. 

Za izvješće Ureda za reviziju na kojemu su, usput rečeno paralelno sudjelovali Ured za reviziju institucija BiH, te vrhovne revizijske institucije Hrvatske, Crne Gore, Slovenije, Italije i Albanije, Kahrić navodi kako predstavlja odličnu inicijativu koja mora biti prepoznata od strane nadležnih organa koji se moraju aktivnije angažirati na rješavanju problematike.

„Iako već duži niz godina radim na istraživanjima Neumskog zaljeva u cilju postizanja zaštite i uspostavljanja prvog morskog zaštićenog područja, BiH itekako zaostaje sa podacima i studijama  koje su neophodne kako bi se zaštitilo more, te itekako kasni sa zaštitom mora u odnosu na kopno.“ – navela je Kahrić te se pozvala i na nalaze revizije koja tvrdi da bi se ova država morala pridržavati konvencija koje je potpisala u svrhu zaštite vodnih područja, sa osobitim naglaskom na Barcelonsku konvenciju. 

Ova pak konvencija, ističe znanstvenica s kojom razgovaramo, donesena je u svrhu sprječavanja zagađenja morskog okoliša i obale na području Mediteranskog mora, a BiH je se opredijelila da uzme udio u Akcijskom planu za zaštitu morskog okoliša i održivog razvoja obalnih područja (MAP), te time doprinese smanjenju zagađenja Mediteranskog mora.

Što ovo znači? – BiH kao zemlja koja je potpisala Barcelonsku konvenciju, a izlazi na more površinom od oko 25 km, dužna je štititi i spriječiti zagađenje morskog ekosustava, međutim, kao jedan od rijetkih morskih biologa u BiH, jasno mogu reći kako još uvijek postoje nepotpune studije  stupnju istraženosti biodiverziteta, te da način iskorištavanja prirodnih resursa, ubijanja životinja, zagađivanje more, su samo jedan u nizu od negativnih utjecaja koje čovjek vrši na prirodu.“ – apostrofirala je Kahrić, te dodala kako bi se država u tom smislu trebala posvetiti implementaciji istraživanja i studija bioraznolikosti, kao i negativnim utjecajima zagađivača na morske ekosustava kako bi se uspostavila adekvatna zaštita morskog staništa. U tom pogledu bi se, navodi Kahrić, trebao angažirat stručni kadar što je neophodno, ali kod nas i poprilično velik izazov.

Što nam je stoga činiti kako bi se stvari makle sa mrtve točke, a Neumski zaljev dobio zasluženu zaštitu, Kahrić je rezolutna – nadležne institucije trebaju ovu reviziju, jednako kao i Barcelonsku konvenciju, shvatiti ozbiljno, te samoinicijativno pokrenuti aktivnosti koje će težiti kao uspostavi prvog zaštićenog područja, kao i uspostavljanju adekvatnih institucija za upravljanje koje će se znati nositi sa izazovima sa aspekta plave ekonomije koja je danas najaktualnija tematika u oblasti zaštite prirode.

U tom smislu, jedini efikasan način za postizanje opipljivih rezultata na tom polju bila bi suradnja svih nivoa vlasti, angažman lokalnog stanovništva i uprave, te nadležnih institucija odgovornih za zaštitu prirode, naravno uz podršku znanstvenika i morskih biologa.

„Stoga, zajedno moramo ukazati da nove donesene odluke i procjene nas ne stavljaju samo na listu država koje moraju provoditi navedene aktivnosti, nego nas stavljaju na listu država koje su dosljedne korektno provoditi i težiti ka ispunjavanju ciljeva u oblasti zaštite mora!“ – zaključila je Kahrić.

BiH kod Neuma izlazi na plavi Jadran malom površinom, no sasvim dovoljnom da bude aktivan sudionik u njegovoj zaštiti, umjesto povremeni prebacivač loptice u geopolitičkim i strateškim prepucavanjima i stihijski t(ero)uristički iskorištavač njegova bogatstva bez podnošenja računa za nekontroliranu eksploataciju. Na more ne polaže račun nitko, no svatko je dužan zaštiti ga onako kako najbolje može. Prvi korak u tome svakako bi bio jednostavan, poslušati znanstvenike kao što je Adla Kahrić i poštivati ono što je svjesno potpisano!

Dnevnik.ba

19. svibanj 2022 08:16