Article_Top_970x250

Živimo u doba najekstremnijih poplava u zadnjih 500 godina

pokazalo istraživanje

Živimo u doba najekstremnijih poplava u zadnjih 500 godina

srp 23, 2020
dnevnik.ba
dnevnik.ba

FOTO: Davor Javorović/Pixsell

Studija također prvi put pokazuje da se poplavne karakteristike u posljednjim desetljećima razlikuju od onih iz prošlih stoljeća po opsega, temperaturi zraka i sezonalnosti.

U protekla tri desetljeća Europu su poharale najveće poplave rijeka u posljednjih pet stoljeća, jasno je pokazala velika međunarodna studija na Bečkom tehnološkom sveučilište (TU Wien) u kojoj su sudjelovale 34 istraživačke skupine iz raznih dijelova Europe.

Studija također prvi put pokazuje da se poplavne karakteristike u posljednjim desetljećima razlikuju od onih iz prošlih stoljeća po opsega, temperaturi zraka i sezonalnosti, kaže se članku objavljenu u četvrtak u časopisu "Nature".

Poplave su na mnogim mjestima veće nego prije, vremenski razmak je promijenjen, a odnos između pojave poplava i temperature zraka preokrenut. U prošlosti su se poplave češće događale u hladnim razdobljima, dok je danas globalno zagrijavanje jedan od glavnih pokretača njihovog porasta, kaže se u članku u kojeg potpisuje više od 40 koautora iz raznih dijelova Europe, među kojima je i hrvatski ekohistoričar Hrvoje Patrić. Petrić, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, projektu je pridodao svoje istraživanje poplava na Dravi.

Jedan od autora publikacije Alberto Viglione iz torinske Politehnike kaže u posebnom priopćenju da su istraživači iz prethodnog istraživanja već znali kako su klimatske promjene utjecale na poplave Europe u posljednjih 50 godina, ali da je za prognoze poplava sljedećih desetljeća važno razumjeti je li to potpuno nova situacija ili samo ponavljanje nečega što se već dogodilo.

- Detaljno smo istražili ovo pitanje i sada možemo sa sigurnošću reći: Karakteristike poplava posljednjih desetljeća nisu slične onima iz prethodnih stoljeća - kaže Viglione.

Andrea Kiss sa Bečkog tehnološkog sveučilišta ističe kako su za studiju analizirani deseci tisuća povijesnih dokumenata koji sadrže izvješća o poplavama od 1500. do 2016. godine, te da je bio veliki izazov uspoređivati vrlo različite tekstove iz različitih vremena i kulturnih regija.

- Uspjeli smo postići ovu usporedivost tako što smo sve tekstove postavili u odgovarajuće povijesne okvire, pažljivo skrećući pozornost na detalje - objašnjava ona.

Analizom podataka identificirano je devet razdoblja s čestim poplavama i područja u kojima su se zbivale, među kojima su najistaknutija razdoblja od 1560. do 1580. u zapadnoj i središnjoj Europi; od 1760. do 1800. u većem dijelu Europe; od 1840. do 1870. u zapadnoj i južnoj Europi, te od 1990. do 2016. u zapadnoj i srednjoj Europi.

- Naša studija prvi put pokazuje da su se temeljni mehanizmi poplava promijenili: U prošlosti su se poplave češće događale u hladnijim uvjetima, dok je sada obrnuto. Hidrološki uvjeti sadašnjosti vrlo su različiti od onih u prošlosti - kaže Günter Blöschl, hidrolog s Bečkog tehnološkog sveučilišta.

Vrijeme poplave unutar godine također se promijenilo. Prije se 41 posto srednjoeuropskih poplava događalo ljeti a danas 55 posto. To je povezano s promjenama oborina, isparavanjem i otapanjem snijega te je važan pokazatelj za razlikovanje uloge klimatskih promjena u odnosu na druge faktore poput krčenja šuma i upravljanja rijekama, ističe se.

Godišnja šteta uzrokovana riječnim poplavama u svijetu procjenjuje se na više 100 milijardi dolara - i nastavlja rasti, prenosi Hina.

Imajući sve to u vidu, Günter Blöschl ističe: "Upravljanje poplavama mora se prilagoditi tim novim stvarnostima."

Dnevnik.ba