Dušan Pilipović, preminuli svjedok Tužiteljstva BiH, izjavio je kako je bio zarobljen i odveden u vojni hangar, u kojem je boravilo još 70 do 80 zarobljenika iz Drvara i Bosanskog Petrovca.
Među zarobljenima su bili i vojnici Vojske Republike Srpske (VRS) i četvero djece, kazao je svjedok.
Pilipović je u izjavi naveo i kako je imao zadatak prikupljanja leševa vojnika VRS-a u Bosanskom Petrovcu, te da je nakon mjesec dana boravka u hangaru bio prebačen u obližnju kuću, gdje je ostao do 27. siječnja 1996. godine i gdje nije bilo dovoljno hrane.
Državno tužiteljstvo pročitalo je i iskaz Mileta Novakovića, u kojem se navodi da je 14. rujna 1995. s povlačenjem vojske počelo i povlačenje stanovništva Risovca, u kome je živio.
Njegov otac Slavko, izjavio je svjedok, odbio je napustiti kuću i ostao je u selu s još petero ljudi. Novaković je kazao da vijesti o svom ocu saznaje u kolovozu 1999. godine, kada njegov rođak pronalazi ostatke skeleta i odjeće, za koje je vještačenje pokazalo da pripadaju Slavku Novakoviću. Dudakovićev odvjetnik Asim Crnalić rekao je da službenici prilikom uzimanja izjava od ovih svjedoka nisu pitali odakle im saznanja. “Nije primjereno unakrsno ispitivati čovjeka koji je pokojni budući da ovakvo ispitivanje podrazumijeva napad na svjedoka i njegovo dezavuiranje”, kazao je Crnalić. Odvjetnik Ifet Feraget je prigovorio na relevantnost iskaza budući da nijedan od njih nije snimljen, te da bi obojicu svjedoka pitao o godinama i zdravstvenom stanju.
Atifa Dudakovića, Ekrema Dedića, Sanela Šabića, Ibrahima Šiljedića, Safeta Salihagića, Adisa Zjakića, Hasana Ružnića, Redžepa Zlojića, Samira Solakovića, Fatmira Muratovića, Muharema Aleševića, Huseina Balagića, Edina Domazeta, Ejuba Konježića, Ibrahima Nadarevića i Saida Mujića, Tužiteljstvo BiH tereti za zločine protiv čovječnosti počinjene na području općina Bosanski Petrovac, Ključ, Bosanska Krupa i Sanski Most te okolnih sela, kao i za ubojstvo više od 300 osoba, progone i uništenje vjerskih objekata.
Pored toga, Dudakovića optužnica tereti i za zločine nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti, pripadnicima i pristalicama Narodne obrane Autonomne pokrajine Zapadne Bosne (NOAPZB), počinjene za vrijeme sukoba u Cazinskoj krajini, na području općina Bihać i Cazin. Nastavak suđenja najavljen je za 2. rujan 2019. godine, prenosi BIRN BiH.
I dok traje suđenje jednom generalu Armije BiH za ratne zločine, drugi general, također osumnjičeni ratni zločinac Sakib Mahmuljin predložen je, između ostalih, za počasnog građanina Zenice.
Tako je na sjednici Skupštine zeničko-dobojskog kantona među predloženim građanima za Plakatu počasnog građanina našao s Mahmuljin, umirovljeni general Armije BiH, kojem se u Sudu BiH dokazuje krivica za zločine u Vozući.
Mahmuljinu, zapovjedniku Trećeg korpusa Armije BiH, bio je podređen zloglasni odred El Mudžahid, za čije je monstruozne zločine u Vozući Haški sud presudio generala Armije BiH Rasima Delića.
Na protjerivanju Srba iz 30 sela južnog Ozrena i Vozuće u ofanzivi drugog i trećeg korpusa Armije BiH, 10. rujna 1995. godine Sakibu Mahmuljinu i Seadu Deliću čestitao je osobno Alija Izetbegović. Snimci jasno pokazuju i nazočnost mudžahedina, koji ravnopravno sudjeluju u raportiranju vrhovnom zapovjednika. U akciji Armije BiH tada je ubijeno je srpskih 450 boraca i civila, 412 vodilo se kao nestalo, a do danas je nepoznata sudbina 129 Vozućana. U Stogu kod Crkve pronađena je masovna grobnica, od kojih je 19 tijela obezglavljeno.
Za zločine u Vozući sramotnom kaznom od tri godine presuđen je komandant tzv. Armije BiH Rasim Delić, navela je RTRS.
Dok se zapovjedna odgovornost Sakiba Mahmuljina, izravno nadređenog odredu El Mudžahid, dokazuje pred Sudom u Sarajevu, iz radikalnih zeničkih SDA krugova, prema mišljenju stručnjaka za sigurnost Dževada Galijaševića, pravosuđu se šalje jasna prijeteća poruka.
“U Zenici su shvatili da taj predmet ne ide dobro i da bi Sakib Mahmuljin mogao biti osuđen za te teške ratne zločine afro-azijskog smeća na Vozućoj i požurili su prije nego što bi Šefik Džaferović bio optužen za te iste zločine”, istakao je Galijašević.
Dnevnik.ba