Zdenko Baković, u razgovoru za Poslovni dnevnik prisjeća se početka poslovanja svog maloprodajnog lanca Baković, te uspoređuje stanje na tržištu nekad i danas. Otkriva također koliko zaposlenika i poslovnica ima. Komentirao je i koliko BiH prati svjetske trendove u maloprodaji, koji su glavni izazovi poduzetnika u toj zemlji te planira li nove trgovine i povećanje broja zaposlenika.
Koliko dugo postoji vaša maloprodaja, kakvi su bili početci, a kakvo je stanje na vašem tržištu danas?
S tvrtkom Baković d.o.o. počeli smo u ranim devedesetima otvaranjem maloprodajnog centra u Tomislavgradu, potom 2002. godine mijenjamo naziv u Kamensko d.o.o. te se tvrtka i danas zove tako, dok je brend prodajnih centara i marketa poznat kao “Baković”.
Od samog početka do danas narasli smo do toga da poslujemo na 18 lokacija u tri grada ili općine, te u ovom trenutku brojimo više od 160 zaposlenika s tendencijom rasta.
Iz moje perspektive, kada uzmem u obzir sve segmente posla, mogu reći da je od početka bilo zahtjevno, ali je i svakim danom sve zahtjevnije jer danas morate biti poprilično obrazovani da biste radili bilo koji segment posla, primjerice posao blagajnika iziskuje informatička znanja i potpunu koncentraciju. Mi imamo 25 tisuća artikala od kojih je puno prehrambenih, koji su opterećeni rokovima i koliko god je tehnologija napredovala bez ljudskog faktora to je nemoguće kontrolirati.
Sigurno da je sada manje naporno nego prije kad se sve radilo “pješice”, šifre smo printali na artikle, pa se prešlo na barkodove, dok je sada ipak sve to jako napredovalo te u svakom trenutku, primjerice, imate pregled cijelog skladišta i svakog detalja.
Koliko poslovnica imate i u kojim dijelovima zemlje najviše? Jesu li u planu neka nova otvaranja?
Djelujemo u općini Prozor – Rama, na graničnom prijelazu Kamensko, u općini Kupres, ali naša baza je bila i ostala općina Tomislavgrad, a ono po čemu smo napravili iskorak u odnosu na druge su lokalne sredine diljem općine gdje smo otvorili naše markete, time smo došli svojim kupcima i donijeli k njima sve ono po što su inače morali otići malo dalje, najčešće do grada. Konkretno, naši marketi su u naseljima Brišnik, Borčani, Bukovica, Prisoje, Stipanići, Seonica, Mesihovina, četiri marketa u samom Tomislavgradu i tri u Prozoru. Trgovine većeg formata nalaze se u Tomislavgradu, Šujici, Prisici, Kupresu.
To je ukupno 14 marketa i četiri veća prodajna centra. S marketima smo počeli prije desetak godina. Kad su svi govorili da je vrijeme takvih dućana prošlo mi smo krenuli u to i pokazalo se kao pun pogodak. Smatram da je uspjeh donio upravo pristup, točnije način rada i odnos prema kupcima i našim zaposlenicima. Trud, rad, zalaganje i poštovanje svih s kojima radimo je temelj na kojem smo izgradili našu priču.
Koliko BiH prati svjetske trendove u maloprodaji, kaska li i gdje vidite prostor za napredak?
Smatram da BiH dobrim dijelom prati trendove i da naši građani mogu kupiti gotovo sve što se može kupiti i u metropoli poput Zagreba. U tom segmentu BiH je na zadovoljavajućoj razini.
Ono u čemu kaska je možda online kupovina koja nije toliko zastupljena kao u primjerice Hrvatskoj i zapadnoeuropskim zemljama. Mi imamo vlastitu online trgovinu koja lagano raste i napreduje, ali ujedno postoji i puno prostora za rast.
Bosna i Hercegovina je premalo tržište, a istovremeno neuređeno. Manje smo izloženi konkurenciji u vidu stranih trgovačkih lanaca, još se nisu stvorili preduvjeti za njihov dolazak. Bilo je nekih pokušaja, jedan francuski trgovački lanac došao je pa se povukao.
Planirate li nove trgovine i povećanje broja zaposlenih?
Stalni rast se događa posljedično našem svakodnevnom radu i djelovanju pa u budućnosti svakako planiramo kako nove trgovine tako i još veći broj zaposlenih.
Zabrana rada nedjeljom. Kako tu temu komentirate i primjećujete li da ta odluka negativno utječe na vaše poslovanje?
Odnedavno je u našoj općini, potom i u županiji, ograničen rad nedjeljom i osobno sam podržao tu odluku, zapravo i zagovarao sam je iako je u hrvatskom javnom prostoru vidljivo da su ljudi iz našeg područja djelovanja često protiv takvih propisa. Nedjelja je u našoj kulturi, tradiciji, pa i po religijskim načelima dan za odmor, za obitelj. Ne utječe negativno na poslovanje.
Iz vaše perspektive dugogodišnjeg poduzetnika, koji su najveći izazovi poduzetništva s kojima se suočavate u BiH?
Sada se vremena pomalo mijenjaju, ali imali smo razdoblje u kojem se nije blagonaklono gledalo na poduzetnike. Tijekom tranzicije bili smo pod povećalom i čim je netko nešto pokrenuo povezivalo ga se sa sumnjivim poslovima, što je zapravo jako nepravedno prema svima onima koji pošteno stvaraju, ne samo svoje radno mjesto, nego pružaju zaposlenje i drugima. Nositi se s tim bilo je izazovno.
Činjenica je da ima i poštenih poduzetnika koji žele raditi i stvarati, a ne loviti u mutnom. Od samog početka kod nas je sve transparentno i tako će i ostati. U svakom trenutku sve se može vidjeti, od dobiti, zarade, plaćenih poreza, pristojbi, nameta.
Cijeli intervju pročitajte OVDJE.
Dnevnik.ba