Nitko ne gleda na njih
- Nije to slučaj samo ove godine, štete su uobičajene, a mogle su se spriječiti da u hidroelektrani o tome vode imalo računa.
Noć prije je voda bila visoka, sad se malo povukla, moglo se spriječiti štete. Znaju koja je kota u Trebinju, koja u Popovu, mogli su regulirati vodu koliko-toliko, ali uopće ne razmišljaju o nama, ne gledaju nas kao narod općine Čapljina, kao neki, što ja znam, ne mogu razumjeti to nikako - žali se Đuro Pavlović pa na upit da su uzbunu digli tek kada je zemljište poplavljeno, nastavlja:
- Govorili smo direktoru hidroelektrane, kazao je da mora pustiti vodu, a mi da tužimo.
Kažu nam - više vrijedi sat njihove proizvodnje nego svitavska proizvodnja, povrće i voće. Rekao sam - u redu. Taj sat kad vi proizvedete, što ne biste Svitavi dali pola sata, a vama pola.
Ne.
Centrala neka radi, a mi potonuli. Nije ovo prvi put, nego 10. Ovdje imam 6 duluma zemlje koju ne obrađujem. Sad sam posadio, mislio sam neće biti poplave, a sve pliva u vodi. Sada, i da se povuče voda, nema koristi. Ovo što je sad poplavilo, to je i propalo - zaključuje rezignirano Đuro Pavlović. Mladen Obradović, dopredsjednik mjesne zajednice, koji je urgirao da se spasi što se spasiti može, kaže:
- Sve se čovjek nada da se to neće dogoditi, kad je poplivalo zvali smo načelnika općine, porast vodostaja je zaustavljen, ali… Mislim da treba naći neko rješenje, sjesti s ljudima, iz Općine i elektroprivreda, da se nađe rješenje jednom zauvijek. Neka puštaju vodu, ali neka nam isplate ono što smo uložili. Mještanin Darko Šutalo ima i prijedlog:
- Ako će nam dati posao, neka sve potope. Ima ljudi koji žive od toga. Potopiti deponij, neka ga nema, ali da mi imamo od čega živjeti - kaže ovaj proizvođač pa objašnjava što je zasađeno:
- Posađene su 3-4 vrste kupusa i krumpir. Neki su u plastenicima već posadili i rajčice. I što s time, iščupati i baciti.
Stara priča, drugi akteri
Umjesto zaključka može se konstatirati - stara priča, drugi akteri. Dio zemljišta zvani deponij, nastao prilikom izgradnje crpne hidroelektrane Čapljina, kao jedan od oblika naknade za potopljeno zemljište, dan je mještanima Svitave.
Bilo je to sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća. Razdvajanjem sustava hidroelektrana na Trebišnjici, od kojih je dio sada pod ingerencijom Elektroprivrede RS-a, dio Hrvatske elektroprivrede, a dio Elektroprivrede HZ HB, za kišnih godina javljaju se problemi.
Dio u nadležnosti EP HZ HB u nezavidnoj je situaciji jer, ako hidroelektrane u RS-u rade punim kapacitetom, u Popovo polje dotiču velike količine vode, ako se zaustave, plavi Popovo, a ako CHE maksimalno optereti svoje turbine, plavi Svitava.
Dnevnik.ba