Naime, posljednjih dana veliki broj umirovljenika poziva brojeve Zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje Federacije BiH. Tamo im pak službenici odgovaraju kako oni nisu kreirali uvjete po kojima će se ta pomoć dijeliti umirovljenicima, ali i obiteljima sa slabijim imovnim stanjem, prenosi Večernji list BiH.
Poziv za podnošenje zahtjeva otvoren je 23. listopada i bit će otvoren do 10. studenoga. Prijave s traženom dokumentacijom trebaju se dostaviti u općinama i gradovima. Pravo na prijavu imaju kućanstva razvrstana u četiri kategorije. U prvoj kategoriji su kućanstva u kojima žive materijalno neosigurane i za rad nesposobne odrasle osobe koje nemaju prijeko potrebnih sredstava za uzdržavanje, nesposobne su za rad i ne mogu osigurati sredstva za život po nekoj drugoj osnovi.
FZ MIO spreman dostaviti
Tim osobama, navedeno je, u prosincu 2022. isplaćeno je pravo na stalnu novčanu pomoć prema propisima iz oblasti socijalne zaštite. U dugu kategoriju spadaju kućanstva u kojima žive djeca koja su ostvarila pravo na dječji dodatak na osnovi Zakona o materijalnoj potpori obiteljima s djecom u FBiH. Sljedeća kategorija su kućanstva u kojima je tijekom prethodne kalendarske godine jedno ili više maloljetne djece, uslijed smrti ili nepoznatog identiteta drugog roditelja, živjelo sa samo jednim roditeljem koji u tom razdoblju nije ostvarivao prihode koji se oporezuju po propisima o porezu na dohodak ili nije ostvarivao primanja po osnovi radnog odnosa u iznosu višem od iznosa najniže plaće u FBiH u 2022., koja je iznosila 543 marke. Upravo kategorija koja je "sporna" upravo su kućanstva u kojima su najviše dva člana korisnici prava na mirovinu po propisima o mirovinsko-invalidskom osiguranju u iznosu koji nije viši od iznosa zajamčene mirovine za prosinac 2022., prema podacima Federalnog zavoda za mirovinsko-invalidsko osiguranje, i to pod uvjetom da nisu korisnici razmjerne mirovine s inozemstvom i da nijedan odrasli član kućanstva tijekom 2022. nije ostvarivao dodatna primanja po osnovi radnog odnosa. Problem s kategorijom umirovljenika jest zapravo u uvjetima da ne smiju imati mirovinu višu od iznosa zajamčene iz prosinca 2022. godine. Tada je, naime, zajamčena mirovina iznosila 531 marku, a sada pak minimalna mirovina iznosi 538 maraka. Naime, problem je nastao u tumačenju, odnosno odluci federalnih vlasti, sukladno Zakonu o mirovinsko-invalidskom osiguranju, kada je sredinom travnja došlo do novoga usklađivanja mirovina. U federalnom Zavodu za mirovinsko osiguranje objasnili su kako doći do rješenja. - Jasno je da nemamo korisnike, a da nisu korisnici razmjerne mirovine, koji žive na području FBiH, a da im je mirovina manja od minimalne, koja trenutačno iznosi 538,27 KM. Vjerujemo da je u javnom pozivu ostao kao kriteriji iznos zajamčene mirovine iz prosinca 2022. zbog činjenice da se radi o pomoći EU-a koja se odnosila na 2022. godinu - rekao je glasnogovornik Federalnog zavoda mirovinsko-invalidskog osiguranja Tomislav Kvesić. Prema službenim podacima, u kategoriji najnižih mirovina nešto je manje od 400.000 korisnika od ukupno njih nešto više od 440.000. Tako ispada da bi zbog čudnih kriterija Federalnoga ministarstva bez mogućnosti pomoći mogao ostati najveći broj umirovljenika. - Vjerujemo da će Ministarstvo prigodom donošenja odluke o isplati sredstava koristiti aktualne podatke Federalnog zavoda o korisnicima koji primaju iznos zajamčene mirovine i da neće biti nikakvih poteškoća u tom pogledu. Podaci Federalnog zavoda Ministarstvu će svakako biti dostupni - dodao je Kvesić. To je, međutim, moralo biti poznato i prije nego što je raspisan natječaj za dodjelu pomoći za smanjivanje energetske izloženosti obitelji slabijeg imovinskoga stanja.
Potpora i gospodarstvu
Vjerojatno je Ministarstvo posve zanemarilo ono što se dogodilo početkom godine, odredbe zakona koje su sami kreirali, a to je da se mirovine usklađuju 15. travnja svake godine tako da se usklađivanje vrši u visini zbroja 50% porasta potrošačkih cijena i 50% porasta bruto domaćeg proizvoda u FBiH u prethodnoj godini. Na ovaj način vlasti u Federaciji BiH sramote se i pred EU-om koji je odobrio 70 milijuna eura najugroženijim obiteljima za saniranje socioekonomskih posljedica izazvanih energetskom krizom nakon početka ruske agresije na Ukrajinu. - Cilj je potpora energetskom sektoru u okviru paketa IPA 3. Konkretna pomoć ide stambenim jedinicama u smislu energetske učinkovitosti, kao i malim i srednjim poduzećima koja su stup našeg gospodarskog razvoja - rekla je Krišto. Voditelj Izaslanstva Europske unije u Sarajevu i posebni predstavnik Unije za BiH Johann Sattler objasnio je da će provedba ovog paketa biti jasan pokazatelj predanosti bosanskohercegovačkog približavanja EU. - Protekla zima bila je iznimno teška za najsiromašnije obitelji u BiH zbog rasta cijena uslijed ruske agresije na Ukrajinu. Ovo je prvi put da su vlasti u BiH dobile pomoć koja će se ovako distribuirati građanima. Kako BiH napreduje na putu prema EU, potrebno je da vlasti u BiH pokažu kako imaju kapacitet za provedbu značajnih resursa na koje će BiH imati pravo kao članica EU-a. Način na koji će BiH raspolagati sredstvima iz paketa energetske potpore bit će važan pokazatelj za eventualnu buduću potporu koja će se pružati izravno institucijama BiH - istaknuo je Sattler.
Dnevnik.ba