Nigerska vojska je svrgnula bivšeg predsjednika Mohameda Bazouma 26. srpnja u sedmom državnom udaru u zapadnoj i središnjoj Africi u protekle tri godine, što je izazvalo strah od dodatnih nemira u osiromašenoj regiji koja se suočava s islamističkom pobunom.
Ekonomska zajednica zapadnoafričkih država (ECOWAS) je u četvrtak naredila aktiviranje mirovnih snaga radi njihove moguće uporabe protiv nove hunte, rekavši da u obzir dolaze sve vrste djelovanja, uključujući i vojno.
Nije jasno kolika će biti brojnost tih snaga, hoće li zaista intervenirati ni koje će zemlje sudjelovati. Sigurnosni analitičari kažu da bi snagama ECOWAS-a trebalo nekoliko tjedana ili dulje da se organiziraju, što potencijalno otvara prostor za pregovore.
Predsjednik Obale Bjelokosti Alassane Outtara je, razgovarajući s novinarima na summitu šefova država bloka u nigerijskom glavnom gradu Abuji, rekao da pritvaranje Bazouma smatra "terorističkim činom" te je obećao doprinijeti stvaranju mirotvornih snaga jednom bojnom.
Na pitanje o broju vojnika koji bi sudjelovali, glasnogovornik vojske Obale Bjelokosti je rekao da se bojna sastoji od 850 pripadnika. Druge zemlje još uvijek nisu rekle koliko će njihovih vojnika sudjelovati ni hoće li uopće.
Državni udar u uranom bogatom Nigeru, jednoj od najsiromašnijih zemalja u svijetu, no ključnom savezniku zapada u borbi protiv islamističkih militanata u regiji Sahel, izazvan je unutarnjim političkim sukobima, ali njegove se posljedice osjećaju daleko izvan granica zemlje.
Američki, francuski, njemački i talijanski vojnici su smješteni u Nigeru u sklopu borbe protiv islamističke pobune.
ECOWAS, Ujedinjeni narodi i zapadne zemlje pritišću huntu da odstupi, a vojne vlade u susjednom Maliju i Burkini Faso tvrde da će je braniti.
ECOWAS je u četvrtak rekao da je hunta "prkosno odbila" sve dosadašnje diplomatske napore.
Dnevnik.ba