Na summitu Zapadnog Balkana domaćini Angela Merkel i Emmanuel Macron poručili su da je kosovski dijalog dobio razmjeri koji nisu u skladu sa stavovima EU.
Kako se navodi, to se prije svega odnosi na rješenje kosovskog problema koje bi podrazumijevalo razgraničenje Srba i Albanaca, odnosno teritorija gdje su većina, što je ideja koju su prihvatili dijelovi američke administracije i davali vjetar u leđa stranama u dijalogu da idu u tom pravcu.
Vodeće članice EU, Njemačka i Francuska, sastankom u Berlinu na kojemu je pokušano restartiranje pregovora o Kosovu i vraćanje pronalaženja rešenja pod okriljem Unije, nastoje isključiti administraciju predsjednika SAD Donalda Trumpa iz kosovoskog procesa, piše danas Blic u članku o događajima iza kulisa sastanka, prenosi Beta.
"Na summitu je jasno dano do znanja da ‘nema igre granicama‘ na Balkanu i u okviru Europe," rekao je za Blic visokopozicionirani strani diplomat.
Ta ideja se u vodećim EU državama, a posebno u Njemačkoj, tumači kao stvaranje žarišta i pokušaj dodatnog demontiranja europskog prostora preko Balkana.
"Bilo kakvo mjenjanje granica otvara pitanje Republike Srpske, ali i velike Albanije, i mi to vidimo kao klicu kaosa koji bi gotovo sigurno lančano uslijedio. Kada je riječ o europskoj administraciji, smatramo da je sastanak u Berlinu sprječavanje u posljednjem trenutku. Nadamo se da će nastavkom summita u Parizu tako i ostati", rekao je Blicov izvor.
Sugovornik Blica je dodao da nema igara sa granicama i Trumpovom administracijom na prostoru Europe ako se žele europske pare i donacije koje prednjače, ukazavši da dodatno Priština želi viznu liberalizaciju.
Izvor je kazao da u Berlinu nije vršen pritisak da se prizna Kosovo, da to ne spada u hitne stvar, a da se hitnim smatra vladavina prava, demokracija, borba protiv kriminala.
Kako navodi Blic, predstavnici Prištine, pogotovo Hashim Thaci, odbijaju ovakvu verziju događaja i "čekaju pomoć Amerikanaca".
Spominjala se i mogućnost da se pristojbe koje su uvedene na srbijansku robu suspendiraju na šest ili četiri mjeseca, a Merkel i Maron nudili su da u tom slučaju osobno uđu u dijalog između Beograda i Prištine, navodi izvor Blica iz diplomatskih krugova i dodaje da, kao što se može vidjeti iz daljeg razvoja događaja, ponuda nije prihvaćena.
Ministrica za europske integracije Srbije Jadranka Joksimović kazala je za Blic da bi Merkel i Macron uskoro morali pokazati kapacitet na prvom testu, da uvjere Prištinu da povuče jednostrane pristojbe koje su onemogućile dijalog.
Joksimović je navela da je nelogično misliti da oni nisu i do sada bili posredno uključeni posredstvom svojih dijelova adminstracije u svim EU institucijama, a posebno u okviru Europske vanjskopolitičke službe.
To bi značilo da je zajednička vanjska i sigurnosna politika EU, u okviru koje je Briselski sporazum i dijalog, bila nekoordinirana i ne do kraja usuglašena, rekla je Joksimović. Ona je ukazala da direktno uključivanje može biti namjera da se djelomično mijenja način vođenja i koordinacije zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU.
Joksimovć je rekla da ne zna kako će to utjeati na daljnji tijek dijaloga, ali da bi prije svega trebali pokazati kapacitet, a to je da uvjete Prištinu da povuče jednostrane pristojbe koje su onemogućile dijalog.
Sljedeći sastanak dogovoren je, kako navodi Blic, za 1. srpanj u Parizu, da bi se ponovno pokušalo pronaći rješenje za nastavak dijaloga koji je zapeo u zbog pristojbi od 100 posto koje je na robu iz Srbije i BiH uvelo Kosovo.
Dnevnik.ba