Zabrinutost u Europi: Ruska "flota iz sjene" zaobilazi sankcije, a sve češće ima i vojnu zaštitu

Situaciju dodatno komplicira činjenica da je Rusija počela stavljati vlastitu zastavu na neke bivše tankere, što predstavlja otvoreni izazov Europi, prenosi Guardian.

Konstelacija ostarjelih naftnih tankera, s netransparentnim vlasništvom i upitnom registracijom zastava, ove je godine pojačano u središtu međunarodne pozornosti. Zabilježene su pomorske zapljene zbog provedbe sankcija, kao i nedavno najavljena američka blokada brodova koji krše sankcije u Venezueli.

Sve agresivniji pokušaji nadzora

Ranije ovog mjeseca američke specijalne snage ukrcale su se na tanker Skipper kod Venezuele, koji je američko Ministarstvo financija stavilo pod sankcije još 2022., usred optužbi da je krijumčario naftu u ime iranske Revolucionarne garde i Hezbolaha.

Proteklog vikenda su američke snage zaplijenile i drugi trgovački brod koji je prevozio naftu kod obale Venezuele u međunarodnim vodama, iako nije na popisu brodova pod američkim sankcijama.

Američke zapljene slijede incidente ove godine u kojima su Estonija i Francuska presrele brodove za koje se sumnja da pripadaju ruskoj "floti iz sjene", kao i nedavne napade ukrajinskih zračnih i pomorskih dronova na ruske tankere iz sjene optužene za izbjegavanje sankcija.

Sve agresivniji pokušaji nadzora "flote iz sjene" i dokazi da je Rusija spremna koristiti vojne resurse za zaštitu tankera naveli su stručnjake da upozore na rizik od sukoba.

"Sama flota nije nova prijetnja"

To je dramatično potvrđeno 19. prosinca, kada je Ukrajina objavila da je zračnim dronovima pogodila ruski tanker u neutralnim vodama kod obale Libije, nakon prethodnih sličnih napada u Crnom moru.

Izvor iz Sigurnosne službe Ukrajine (SBU) rekao je da je riječ o novoj, dosad nezabilježenoj specijalnoj operaciji, prvom napadu Kijeva na ruski tanker u Sredozemlju, izvedenom oko 2000 kilometara od granica Ukrajine.

"Sama flota nije nova prijetnja", rekao je Gonzalo Saiz Erausquin, istraživač u centru za financije i sigurnost pri think tanku Royal United Services Institute. "Ali se dramatično proširila nakon ruske invazije na Ukrajinu. Tada je ono što nazivamo "flotom iz sjene" poraslo na oko 900 do 1200 brodova."

"To nije visoko strukturirana ni homogena mreža. Riječ je o brodovima koje ruski interesi mogu kupiti kao rabljene, tankerima s nejasnim vlasništvom ili u vlasništvu kompanija spremnih sudjelovati u nezakonitim aktivnostima."

Flota je iznjedrila čitavu ilegalnu mrežu potpore, uključujući nedavno širenje lažnih internetskih stranica za registraciju zastava, beskrupulozne posrednike i niz netransparentnih tvrtki koje olakšavaju trgovinu. Tanker Boracay, koji su ranije ove godine presrele Estonija i Francuska, tipičan je primjer.

Kupljen je 2020. preko tzv. "brass plate" tvrtke, što znači da postoji samo na papiru, sa sjedištem na Sejšelima, pod imenom Baaj Shipping. Ujedinjeno Kraljevstvo i Europska unija stavili su ga na crnu listu zbog sumnji u povezanost s prijevozom ruskih naftnih proizvoda, nepravilnih i visokorizičnih pomorskih praksi te optužbi za plovidbu pod lažnom zastavom Benina, nakon nekoliko drugih lažnih registracija u Gambiji i Malaviju.

Blokada brodova pod sankcijama

Prema Lloyd's Listu, brod, opisan kao školski primjer obmanjujućih pomorskih praksi, bio je i predmet istrage danske obavještajne službe zbog moguće uporabe za lansiranje dronova prema zračnoj luci u Kopenhagenu, dok je plovio pod drugim imenom. Navodno je u jednom trenutku i sam bio meta magnetske mine.

Države koje nastoje suzbiti flotu iz sjene prisiljene su oslanjati se na međunarodne zakone i konvencije o plovidbenoj sposobnosti, osiguranju i sigurnoj plovidbi kako bi izvršile pritisak na brodove.

No sve veća međunarodna spremnost na provedbu mjera, uključujući najavu Trumpove administracije u prosincu da će provoditi blokadu brodova pod sankcijama koji posjećuju Venezuelu, nosi i vlastite rizike.

Washington nije jedini koji je dao do znanja da je spreman presretati tankere flote iz sjene. U listopadu je francuski predsjednik Emmanuel Macron signalizirao veću spremnost Europljana da se obračunaju s takvim brodovima u svojim vodama.

"Odlučili smo napraviti korak naprijed usvajanjem politika kojima ćemo ometati sumnjive brodove", rekao je Macron na sastanku u Kopenhagenu.

Rizici takve politike naglašeni su incidentom koji je uključivao naftni tanker poznat redom kao Jaguar, Blint, a potom i kao Nasledie pod ruskom zastavom. Pokušaj estonske mornarice da presretne brod u Finskom zaljevu u svibnju potaknuo je upad ruskog borbenog zrakoplova Su-35 u estonski zračni prostor.

Za Erausquina to upućuje na izravniji interes Kremlja za "flotu iz sjene", što se očituje u spremnosti Rusije da je štiti.

Kako je u studenome ustvrdio Chris Kremidas-Courtney, viši suradnik u Europskom političkom centru, flota iz sjene predstavlja prijetnje koje nadilaze njezinu ključnu ulogu u ekonomskom održavanju ruskog ratnog napora u Ukrajini.

"Nedavni incidenti naglašavaju tu prijetnju. Brodovi povezani s Rusijom dovedeni su u vezu s upadima dronova, prekidima podmorskih kabela i izviđanjem kritične infrastrukture. Eagle S, za koji se sumnja da je tanker iz sjene, prekinuo je podmorske kabele nakon što je mijenjao više zastava, a estonski pokušaj presretanja tankera Jaguar s sirovom naftom doveo je do dizanja ruskih borbenih zrakoplova, što je dokaz da Moskva ovu flotu vidi kao stratešku imovinu i spremna ju je štititi. Europa si ne može priuštiti da takvi incidenti prođu bez odgovora", izjavio je Kremidas-Courtney.

Unatoč oštrijoj retorici iz Europe, uključujući rasprave o traženju dopuštenja za ukrcaj na sumnjive tankere, neki analitičari ne vide veliku spremnost za pomorski sukob s Rusijom.

"Igra živaca"

"Jedno je kada SAD ukrcava sankcionirani i brod bez zastave kod Venezuele jer, što Venezuela može učiniti", pitao je jedan od njih. "Za Europljane je to s Rusijom sasvim drugačija situacija. Nosi rizik i postalo je igra živaca."

Ako je "flota iz sjene", osobito njezin ruski dio, procvjetala u posljednje tri godine, to je djelomično posljedica američkog otpora uvođenju sankcija glavnim ruskim proizvođačima nafte, Rosnjeftu i Lukoilu, kao i kontinuirane ovisnosti Kine i Indije o ruskoj nafti.

Rusija je brzo krenula u pokušaje zaobilaženja američkih sankcija, a pojavilo se nekoliko novih tvrtki za koje se sumnja da izvoze sirovu naftu Rosnjefta i Lukoila.

Unatoč nedavnim američkim sankcijama, čini se da jedno od najvažnijih tržišta za rusku sirovu naftu uglavnom nije pogođeno, unatoč pritisku Trumpa, indijski uvoz ruske nafte porastao je od listopada.

Djelomično je to rezultat ruske prilagodljivosti sankcijama tijekom posljednje tri godine i složenog strukturiranja operacija flote iz sjene, što odražava slične aktivnosti Irana i Venezuele tijekom godina.

Način na koji je Rusija djelovala posljednjih godina postao je jasan ovog mjeseca kroz nove sankcije EU-a protiv devet poslovnih ljudi i subjekata, uključujući brodarske tvrtke sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Vijetnamu i Rusiji, optužene za sudjelovanje u floti iz sjene.

Tomer Raanan, specijalizirani novinar Lloyd's Lista koji pomno prati razvoj flote u trgovini iranskim energetskim proizvodima i ruskom naftom, smatra da ona i dalje ostaje privlačna brodovlasnicima zbog potencijalnih profita koji se mogu ostvariti upravljanjem često oronulim brodovima.

Trgovina naftom će se nastaviti

"Ranije ove godine primijetili smo da je nekoliko sankcioniranih tankera iznenada počelo emitirati AIS poruke koje pokazuju da su registrirani u Malaviju. Pronašli smo internetsku stranicu koja se predstavljala kao Pomorska uprava Malavija, ali nije imala vladinu domenu Malavija i kasnije su je malavijske vlasti potvrdile kao lažnu. Od tada je Lloyd's List otkrio razrađenu operaciju lažnih zastava koja povezuje više od 20 zasebnih lažnih registarskih stranica, od kojih mnoge koriste isti predloženi tekst. Takve "prevarantske" registracije koristili su brodovi "flote iz sjene"."

Raanan također smatra da širenje lažnih zastava i pogrešno registriranih brodova ističe ključni problem sustava brodskih registara u pomorskoj industriji.

U međuvremenu očekuje da će trgovina naftom kojom se krše sankcije nastaviti unatoč naporima da se ona suzbije.

"Nafta pod sankcijama često se prodaje uz popust, dok brodovlasnici koji prevoze takav teret obično zarađuju premije zbog preuzimanja rizika. Mislim da će, dok god sudionici na tržištu smatraju da ekonomski poticaji nadmašuju rizike, izbjegavanje sankcija vjerojatno potrajati."

Dnevnik.ba