”Povratak državljana Bosne i Hercegovine koji se nalaze u Siriji i Iraku može se očekivati kada dobijemo neophodnu podršku i pomoć međunarodnih partnera”, navela je u pisanom odgovoru za Oslobođenje Lejla Čopelj, stručna savjetnica Ministarstva sigurnosti BiH i koordinatorica Tima za prihvat povratnika iz Sirije i Iraka, dodajući da se o broju povratnika zasad ne može sa sigurnošću govoriti.
Rizik od zaraze
Podsjetimo da je Alema Dolamić, koja skoro četiri godine čeka deportaciju sestre i njeno troje djece iz kampa Al-Roj u Siriji, nedavno za ovaj list rekla da se u tom i u kampu Al-Hol nalazi 85 državljana BiH, te da su uvjeti u kojima borave žene i djeca užasni. U kampovima postoji rizik od obolijevanja od koronavirusa, a nedostaju im hrana, higijenske potrepštine, ali i pitka voda. Ona je, kako kaže, ogorčena na institucije u BiH zbog sporosti u provođenju procesa deportacije.
- Kao što smo naveli, povratak zavisi od podrške i pomoći međunarodnih partnera. S obzirom na to da se radi o većem broju povratnika u odnosu na prosinac 2019. godine, bilo je potrebno uspostaviti neophodan institucionalni i zakonski okvir, što je zahtijevalo puno vremena i angažman velikog broja institucija na svim nivoima vlasti u BiH - ističe Čopelj.
Pri tome je podsjetila da je Odlukom Vijeća ministara BiH imenovan Koordinacijski tim kao interresorno, stručno tijelo Vijeća ministara BiH za razvijanje sistema i procedura za siguran, human i kontroliran povratak i prihvat državljana BiH iz zona sukoba Sirije i Iraka, te koordiniranje procesa njihove repatrijacije.
- Zadaci Tima su izrada plana repatrijacije koji će detaljno urediti procedure za siguran, human i kontroliran povratak državljana BiH iz Sirije i Iraka, sigurnosne provjere, utvrđivanje identiteta i državljanstva osoba koje su predmet repatrijacije, pružanje diplomatsko-konzularne, pravne i humanitarne pomoći državljanima BiH i izrada programa reintegracije, rehabilitacije i resocijalizacije za sve kategorije državljana BiH koji će sadržavati kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere sigurnosti, zatim mjere zdravstvene i socijalne zaštite, osiguranje pristupa obrazovanju, ekonomske podrške i zapošljavanja, pravne pomoći u lokalnoj zajednici i druge potrebne mjere. Ovim su se stekli svi zakonski i institucionalni uvjeti za proces repatrijacije - naglašava Čopelj.
Miroslav Jurešić, član Tima iz federalnog Ministarstva rada i socijalne politike, rekao je za Oslobođenje da još nije organiziran inicijalni sastanak Koordinacijskog tima za prihvat povratnika iz Sirije i Iraka. Upravo zbog te činjenice, on nam nije mogao sa sigurnošću potvrditi što će predmetna obuka konkretno obuhvaćati, kad je riječ o ljudima koji su zaduženi za prihvat bh. državljana.
Stručna podrška
- Međutim, rukovodeći se dosadašnjim iskustvom na implementaciji Akcijskog plana Vlade Federacije BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma u FBiH za razdoblje od 2020. do 2025. godine, postoji potreba da stručni uposlenici centara za socijalni rad okvirno budu obučavani prema sljedećim tematskim oblastima; Stručni rad s majkama i djecom povratnicima; Trauma i traumatski simptomi; Briga o djetetu koje je preživjelo zlostavljanje; Seksualni razvoj i briga o djetetu žrtvi seksualnog zlostavljanja; Upravljanje konfliktom; Pozitivna disciplina; Stručna podrška djetetu i njegovoj obitelji te Međusektorska suradnja, pojašnjava Jurešić.
Dnevnik.ba