Na području istočne Hercegovine sve je veći broj slučajeva krađe novca i drugih vrijednosti iz vjerskih objekata. Tako je za samo prva dva mjeseca ove godine na području ove regije opljačkano pet crkava, piše Dnevni Avaz.
Skrnave svetinje
Prema riječima Miloša Lovrića, paroha trebinjskog, oni u crkvi ne mogu ni da pretpostave što tjera ljude da skrnave svetinje i da čine ovakva nedjela, posebno što su neke crkve na meti lopova i po nekoliko puta.
- Mrkonjići su nekoliko puta bili na udaru. Crkva Sv. Nikole je obijana nekoliko puta prošle godine, ukraden je bakar s crkvice u Ržanom Dolu, nedavno je razbijen prozor na crkvi u Starom Slanom. Nažalost, dešavalo se ovdje i u Sabornom hramu u samom gradu. Bilo je slučajeva da je neko odnio onu kasicu za priloge vjernika i poslije smo je našli u parku - pojašnjava paroh Lovrić i dodaje da je šteta koju provalnici naprave na objektu često veća od iznosa novca koji ukradu.
Lovrić kaže da činjenica je da sve veći broj krađa u vjerskim objektima oslikava situaciju društva u kome živimo i pad moralnih vrijednosti na globalnom nivou.
Veliki problem
- Veći je problem otkud ta pojava ovdje na području Hercegovine, gdje narod ima jedno veliko poštovanje prema svetinjama. Vidimo kako se ovdje narod brine o svojim svetinjama i kako ih obnavlja i, nažalost, nađu se neki ljudi koji nešto tako urade - ističe Lovrić.
Okuka: Evidentirana djela
Bojan Okuka, zamjenik komandira Policijske stanice Trebinje, kaže da počinitelji najčešće obijaju crkve i manastire smještene u ruralnim područjima.
- U prva dva mjeseca ove godine broj krađa u vjerskim objektima je dostigao brojku od pet i svih pet slučajeva je rasvijetljeno. U 2018. godini evidentirana su tri kaznena djela na štetu vjerskih objekata, od kojih su dva rasvijetljena, zatim 2017. također su evidentirana tri kaznena djela, od čega je jedno rasvijetljeno, i 2016. evidentirana su četiri kaznena djela, od kojih su dva rasvijetljena – istakao je Okuka.
Spremni na sve
Sociolog Đurđe Salatić smatra da su u sredini u kojoj vlada uglavnom partijsko zapošljavanje zbog nemogućnosti pronalaska posla zbog ugrožene egzistencije pojedinci u potpunosti zaboravili i zanemarili najvažnije društvene i moralne norme.
- Ne možemo da pričamo o kulturi na nekom nivou dok nam je ljudska egzistencija ugrožena. Kada se to izgubi, čovjek je spreman na sve i moralne norme više nisu uopće jasne, ne dolaze do izražaja i čovjeku je bitna samo ljudska egzistencija - zaključila je Salatić.
Dnevnik.ba