Vukoja: "Prljava kampanja neće zaustaviti izgradnju zgrade HNK Mostar"

Stoljetna borba za nacionalne ustanove

Osvrćući se na dugu povijest osporavanja HNK Mostar, koja traje još od postavljanja kamena temeljca 1996. godine, Vukoja ističe kako se Hrvati u Mostaru i BiH već desetljećima bore za vlastite kulturne institucije.

„Određeni društveni i politički akteri u Mostaru i BiH nisu se mogli pomiriti s činjenicom da Hrvati kao ustavotvoran i državotvoran narod u BiH imaju pravo osnivati i graditi vlastite nacionalne kulturne ustanove. Bio je to glavni razlog njihova osporavanja i kasnijih pokušaja zaustavljanja gradnje nove kazališne zgrade“, pojasnio je Vukoja, dodajući da su se povodi i okolnosti kroz godine mijenjali, ali je osnovni motiv ostao isti.

"Tri notorne laži" muftije Dedovića

Posljednjih godina u napade se aktivno uključila i Islamska zajednica u Mostaru, tvrdeći da se kazalište gradi nelegalno te da se nalazi na nekadašnjem muslimanskom groblju (Lakišića harem). Muftija mostarski Salem Dedović čak je donio i fetvu kojom prostor proglašava uzurpiranim vakufom. Vukoja ovakav potez iz ustavnopravne perspektive ocjenjuje kao "izravan napad na ustavnopravni poredak i pokušaj da se načela, norme i akti islamskoga prava postave iznad Ustava i zakona Bosne i Hercegovine."

Ravnatelj HNK Mostar oštro je odbacio tvrdnje Islamske zajednice: „Muftija Dedović već godinama, kada je u pitanju HNK Mostar, ponavlja tri notorne laži. Prva je laž da je gradnja zgrade HNK nelegalna, druga da se HNK gradi na Lakišića haremu, a treća da se zgrada gradi na (neekshumiranim) muslimanskim kostima.“

Vukoja je podsjetio da HNK ima važeće i pravomoćno odobrenje za građenje potvrđeno od strane pravosudnih tijela, te da Islamska zajednica od 1890. godine nikada nije bila upisana kao vlasnik ili posjednik te parcele, niti se taj lokalitet u službenim dokumentima ikada nazivao Lakišića haremom.

Komentirajući inicijativu Medžlisa Islamske zajednice Mostar da se u blizini izgradi Interkulturni centar Mevlana kao svojevrsna "bošnjačka protuteža", Vukoja je istaknuo da svaka vjerska zajednica ima pravo graditi svoje objekte, ali da povlačenje paralele s HNK nema smisla.

„HNK Mostar javna je ustanova kulture u vlasništvu Grada Mostara, a centar Mevlana bio bi u vlasništvu Medžlisa Islamske zajednice Mostar“, kazao je Vukoja, dodavši da bi takva analogija trebala biti neprihvatljiva i nacionalno svjesnim Bošnjacima jer ih se svodi na razinu vjerske zajednice.

Strateški projekt Vlade RH

Unatoč opstrukcijama, gradnja napreduje planiranom dinamikom. Trenutno se izvode radovi četvrte faze kojima će se zgrada u potpunosti "zatvoriti". Dosad je uloženo oko deset milijuna eura, dok će ukupni troškovi iznositi oko trideset milijuna. Vukoja se posebno zahvalio Vladi Republike Hrvatske i premijeru Andreju Plenkoviću, koji su nedavno obišli gradilište.

„Koristim prigodu još jednom od srca zahvaliti cijeloj Vladi RH na čelu s premijerom Plenkovićem što su, najprije, projekt dovršetka gradnje zgrade HNK Mostar proglasili projektom od strateškog značenja za sve Hrvate u BiH, a onda financijski i na razne druge načine aktivno podržavali i podržavaju ne samo gradnju zgrade, nego i funkcioniranje ustanove“, naglasio je Vukoja, spomenuvši i značajnu potporu Vlade FBiH, Grada Mostara i HNŽ-a.

Bogata nova sezona i mostarske koprodukcije

Uz infrastrukturne radove, HNK Mostar nastavlja s bogatim umjetničkim programom. U novoj sezoni publiku očekuje glazbena predstava Nitko nije savršen (prema motivima klasika Neki to vole vruće), autorski projekt Zdrav život posvećen mostarskim trkačima, te predstava Mlijeko prema tekstu Marka Tomaša. U planu je i snimanje orkestralne suite Isus, Sin Čovječji, kao i pokretanje televizijske emisije Četvrti zid.

Vukoja je posebno ponosan na najavljenu šestu službenu koprodukciju s Narodnim pozorištem Mostar, prisjećajući se antologijske predstave *Ajmo na fuka* koja je rušila psihološke barijere u gradu.

„Mi smo i hrvatsko i mostarsko i bosanskohercegovačko kazalište, a težimo, u punom smislu te riječi, biti i europsko kazalište“, zaključio je Vukoja, naglašavajući da se prava svrha nove zgrade može ispuniti jedino kroz suradnju i otvorenost prema svim kulturnim ustanovama.

Cijeli intervju pročitajte OVDJE.