Gost Dnevnika HTV-a bio je guverner Boris Vujčić.
Za ovu i iduću godinu prognozirate rast gospodarstva od 2,7%. Što sprečava da rast bude veći?
- Rast je zdraviji nego prije jer se zasniva na suficitu platne bilance i suficitu proračuna. Višim ga mogu učiniti veće investicije koje su izostale 2016., 2017. i 2018, i u privatnom i u javnom sektoru. Veće investicije osigurale bi stopu rasta veću od 3%, rekao je Vujčić.
Nakon što je prošla prijetnja Agrokora, javne su financije pod pritiskom zbog jamstva Uljaniku. Može li Hrvatska, unatoč naplaćenim jamstvima, ostvariti višak u proračunu?
- To je sigurno udar na proračun, ali i u tim je uvjetima moguće da proračun bude s malim suficitom ili uravnotežen. Da nije Uljanika, proračun bi ove godine zabilježio visok suficit. Ovo je plaćanje pogrešaka iz prošlosti. Suficit je jako važan jer je vanjski dug još uvijek visok. On se smanjuje s vrha od 86% BDP-a, 2019. očekujemo da se smanji na 70%, ali moramo ići prema granici ispod 60%, onda su manje kamate, veći investicijski rejting i omogućuje nam lagano ulaženje u eurozonu, kazao je guverner.
Tečaj kune nastavlja jačati. Vi ste već nekoliko puta intervenirali otkupom eura na tržištu. Koliko su ti pritisci pojačani zbog doznaka naših iseljenika kojih je sve više?
- One donekle utječu, ali glavni razlog je prvenstveno sufuicit u odnosima s inozemstvom, možemo koristiti više EU sredstava. Tečaj je stabilan, nema brige za rast kreditnih anuiteta. Tečaj kune ostat će stabilan, oni koji imaju kredite vezane uz euro i izvoznici mogu biti sigurni u stabilnost uvjeta poslovanja, odgovorio je Vujčić.
Neizostavno pitanje u razdoblju rekordno niskih kamatnih stopa jest, koliko će to trajati? Kada se očekuje rast kamata?
- Normalizacija monetarne politike, vraćanje na pozitivne kamatne stope, je u tijeku. Tek se krajem 2019. očekuje da će Europska središnja banka dizati kamatne stope. Bez obzira na to što je Američka središnja banka snažno digla kamatne stope i očekuje se da će 2019. biti iznad 3%, na našem domaćem tržištu možemo očekivati blage uvjete financiranja, niske kamatne stope, pogotovo za one koji su vezani na nacionalnu referentnu stopu (NRS). Libor bi mogao lagano početi rasti. Nema bojazni, ništa se dramatično neće događati, zaključio je Boris Vujčić, prenosi HRT.
Dnevnik.ba