“Osim naše političke potpore Ukrajina treba i našu održivu financijsku potporu. Moramo joj dati ono što joj je potrebno da bi danas bila jača kako bi sutra bila jača za pregovaračkim stolom kada se bude pregovaralo o pravednom i trajnom miru”, rekla je Von der Leyen u govoru zastupnicima Europskog parlamenta na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.
Von der Leyen se obratila zastupnicima u okviru rasprave o očekivanjima od dvodnevnog samita s kojeg Ukrajina očekuje važne odluke. Glavne teme bit će proširenje, odnosno čelnici država članica trebaju odlučiti hoće li dati zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s Ukrajinom, Moldavijom i eventualno s Bosnom i Hercegovinom, te hoće li Gruzija dobiti kandidatski status. Za sve odluke potreban je konsenzus svih čelnika, kojeg zasad nema jer mađarski premijer Viktor Orban prijeti vetom. Druga važna tema je revizija sedmogodišnjeg proračuna, koji uključuje i paket makrofinancijske pomoći Ukrajini od 50 milijardi eura do 2027., od čega bi 17 milijarde bilo bespovratna pomoć iz europskog proračuna, a 33 milijarde povoljnih zajmova.
U zadnji trenutak iz Budimpešte stižu signali da bi možda mogla odobriti financijsku pomoć uz uvjet da EU odmrzne sredstva koja su Mađarskoj zamrznuta zbog manjkavosti u vladavini prava i demokratskim standardima. S druge strane, čini se da mađarski premijer Viktor Orban ostaje neumoljiv kada je u pitanju otvaranje pregovora s Ukrajinom.
Što se tiče revizije proračuna, čelnike EU-a čekaju dugi i mukotrpni pregovori, kao i svaki put kada se radi o novcu. Komisija je u lipnju predložila povećanje sedmogodišnjeg proračuna za 66 milijardi eura za razdoblje do 2027. Međutim, nema nikakvih izgleda da prijedlog bude prihvaćen u tom obliku. Bogatije članice se protive povećanju proračuna i traže da se sve novonastale potrebe pokrivaju preraspodjelom postojećih sredstava, čemu se protive siromašnije zemlje.
U Komisijinu prijedlogu predviđa se uspostava namjenskog “instrumenta za Ukrajinu” u iznosu do 50 milijardi eura za razdoblje 2024. – 2027. u obliku bespovratnih sredstava i zajmova, od čega 33 milijarde povoljnih zajmova i 17 milijardi bespovratnih sredstava.
Za upravljanje migracijama Komisija je zatražila dodatnih 15 milijardi eura i deset milijardi za Europsku platformu za strateške tehnologije (STEP), čiji je cilj promicati dugoročnu konkurentnost Unije u području ključnih tehnologija te za rješavanje posljedica sve češćih velikih prirodnih nepogoda zbog klimatskih promjena.
“Ništa od toga ne može se riješiti jednostavnom preraspodjelom novca u proračunu”, rekla je predsjednica Komisije.