U skorije vrijeme će, po njegovim riječima, biti objavljen poziv za međunarodni tender, kao i za dionicu Mostar sjever – Mostar jug.
“Pred nama su godine značajnog povećanja obima gradnje i velikih ulaganja u završetak autoceste na Koridoru Vc. Naravno da je moguće ubrzati izgradnju i mi to već radimo na svim dionicama. Ukoliko uspijemo realizirati sve što planiramo uraditi, a već smo puno toga i uradili, rok do 2028. koji su naveli federalni premijer i resorni ministar su realni, uz uvjet izgradnje tunela Prenj u razdoblju od šest godina”, naveo je Voloder za Fenu.
Po njegovim riječima, trenutno je aktivno osam gradilišta, na kojima se gradi još gotovo 40 kilometara autoceste, a ukupna investicijska vrijednost tih radova je oko 1,14 milijardi KM. U narednih šest do deset mjeseci planiraju ugovaranje i početak izgradnje novih 85 kilometara i to su poslovi vrijednosti 2,5 milijarde KM.
“Važno je reći da je financiranje autoceste na Koridoru Vc zaokruženo osim dionice od Bradine do Ovčara, ali i to rješavamo i Europska investicijska banka (EIB) je pokazala interes za financiranje 50 posto od ukupnih sredstava, a u tijeku su razgovori s resornim ministarstvom i Vladom FBiH za iznalaženje drugog dijela sredstava. Očekujemo da će Vlada FBiH u skorije vrijeme potpisati sporazume i za tu dionicu, što znači da ćemo moći započeti sa aktivnostima na svim dionicama na Koridoru Vc koje su ostale da se izgrade”, istakao je Voloder.
U međuvremenu su, kako je dodao, raspisali tendere i na sjeveru i na jugu zemlje. Osim toga, na sjeveru pripremaju tender za posljednju dionicu od Ozimica do Poprikuša i u ovoj godini planiraju potpisati ugovore za sve dionice do Doboja.
“Naš plan je da sjeverni dio Koridora kroz Bosnu, od Sarajeva do Doboja, završimo do kraja 2025. godine. Na jugu su tenderi u toku i bit će do kraja godine ugovorene dionice i raspisani tenderi za sve dionice, osim od Bradine do tunela Prenj i od tunela Prenj do Mostara sjever, jer su ove dionice u fazi projektiranja”, naveo je Voloder.
Naglasio je da će ovog ljeta pustiti u promet dionicu Tarčin-Ivan u dužini 6,9 kilometara, a za dvije godine građani će se moći voziti autocestom bez prekida u dužini od oko 130 kilometara, od Bradine na ulazu u Hercegovinu do Poprikuša nadomak Žepča.
“Koridor Vc je bio podijeljen na mnogo manjih dionica, što u svakom slučaju otežava provođenje određenih procedura. S druge strane, nema više laganih trasa autoceste, gradi se kroz planinska područja složene geološke građe, s velikim brojem objekata, dugim mostovima i tunelima”, napomenuo je Voloder.
Od izuzetne važnosti je i izgradnja brzih cesta, za koje je Vlada Federacije BiH na prijedlog Autocesta FBiH izdvojila značajna sredstva kroz program kapitalnih ulaganja. Voloder je podsjetio da su odabrani strateški putni pravci za cestovno umrežavanje Federacije: Orašje-Tuzla, Bihać-Cazin-Kladuša-Republika Hrvatska, Mostar-Široki Brijeg-Republika Hrvatska, Lašva-Travnik-Jajce i Prača-Goražde.
“Posebno je važno da je osiguran nastavak izgradnje tunela Hranjen što je dio strateškog projekta dogovorenog još u Daytonu, iako do Vlade na čelu sa Fadilom Novalićem ni jedan premijer nije uspio ni započeti njegovu realizaciju. Problemi na koje sam naišao kad sam došao u Autoceste su riješeni sa izvođačima, radovi nisu prekidani. Naš prvi cilj je bio nastavak izgradnje tunela Hranjen i u tome smo uspjeli uz podršku Vlade. Kako bi se ovaj projekat u potpunosti završio, izgradnja tunela i pristupne ceste ispred i iza tunela, pripremamo dokumentaciju za kreditno zaduženje”, dodao je Voloder.
Trenutno su, po riječima Volodera, u izgradnji tri projekta brzih cesta ukupne dužine 12 kilometara, a investicija u te radove iznosi 188 milijuna KM. Ostali projekti su u različitim fazama pripreme za izgradnju, za neke su potpisani ugovori za projektiranje, paralelno se pribavljaju potrebne suglasnosti i pripreme za eksproprijaciju.
Kao pozitivan primjer Voloder je istakao zajednički rad sa predstavnicima Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke županije koji zajedno sa Autocestama FBiH i lokalnom zajednicom ispunjavaju sve svoje obveze i zahvaljujući tome će vrlo brzo raspisati tender za izgradnju prve dionice brze ceste na tom prostoru.
“S druge strane, imamo određene zastoje na području Unsko-sanskog kantona jer Vlada još nije usvojila ni prostorni plan koji je neophodan za sve dalje dozvole za gradnju. Još prošle godine sam skrenuo pažnju vodstvu Kantona na to, jer JP Autoceste FBiH i pored najbolje volje da gradimo brzu cestu to nećemo moći bez dozvola”, naveo je Voloder.
Napomenuo je da imaju dobru podršku europskih partnera za sve projekte, te da su od europskih banaka dobili pozitivne signale i za financiranje Jadransko-jonske autoceste.
“Dosad nam je kroz Investicijski okvir Zapadnog Balkana odobreno više od 297 milijuna eura grantova bespovratnih sredstava. Od kraja prošle godine, zahvaljujući radu i rezultatima nove Uprave, razina financijskog učešća bespovratnih sredstava podignut je s 20 na 40 posto od ukupne procijenjene vrijednosti projekta. Već smo poduzeli prve korake u pripremi planske i projektne dokumentacije za pripremu izgradnje autoceste na Jadransko-jonskom koridoru”, istaknuo je, uz ostalo, Voloder, piše HMS.
Dnevnik.ba