„U svim ostalima zabilježena je fizičko-kemijska ili mikrobiološka neispravnost vode za piće. Najviše neispravnih uzoraka bilo je u Banatu, a u Bačkoj po tome prednjače Zapadno-bački i Sjeverno-bački okrug“, dodaje se u istraživanju, prenosi Hina.
Žitelje naselja u vrbaskoj, kulskoj i odžačkoj općini najviše muči višak arsena u vodovodima, zbog čega je voda iz slavina godinama zabranjena za piće. U vrbaskim selima mještani se sude s javnim komunalnim poduzećem odbijajući plaćati vodu iz vodovoda, koja je zabranjena od 2006., a godinu dana ranije ista mjera je uvedena u Ruskom Krsturu i Kruščiću u općini Kula, gdje potrošači ne samo da se nisu bunili zbog arsena, nego nisu ni prestali piti vodu iz kućnih slavina, prenose „Novosti“.
Za problem građana Zrenjanina s vodom zna cijela Srbija, dodaje se. „Već 16 godina žitelji grada na rijeci Begej vodu iz slavine ne samo da ne smiju piti, već je ne smiju koristiti ni za kuhanje. Razlog je prevelika koncentracija otrovnog arsena. Svake godine, građanima se predočavaju priče o tvornici zdrave i kvalitetne vode, ali sve su to bila prazna obećanja. Postrojenje koje je početkom rujna 2019. pušteno u probni rad, već uoči Nove godine je demontirano, uz obrazloženje da ne zadovoljava kriterije. Iz slavina u domovima Banaćana, potekla je ponovno popularno nazvana ‘žućka", navodi list.
Voda iz vodovoda u Kikindi na sjeveru Banata je također loše kvalitete, ali nikada nije zabranjivana za uporabu: neprivlačni su joj i boja i miris, jer je žućkasta i neprijatnog mirisa, toplija je nego što bi trebala biti, ima povećanu koncentraciju amonijaka i prisustvo organskih materija zbog čega se mora klorirati. Ozbiljnih problema s vodom ima i u Somboru, kao i bačkom mjestu Ada.
Kako je ranije izjavio srbijanski ministar za zaštitu životnog okoliša Goran Trivan, „kvaliteta vode za piće u Vojvodini ovisi o geološkim sedimentima podloge, što u osnovi nije samo pitanje zagađenja“. Po njegovim riječima, uzroci mogu biti i u načinu korištenja kemijskih sredstava u poljoprivredi.
„Planetarno gledano poljoprivreda je najveći zagađivač zemljišta, a to znači i vode", kazao je ministar najavivši da će i u Srbiji morati prestati korištenje kemijskih sredstava koja su izuzetno toksična.
Mediji u Vojvodini kvaliteti vode za piće godinama posvećuju veliku pozornost, ali do pomaka u rješavanju toga problema nema.
Pozivajući se na povijesne podatke Bаlkаnskа istrаživаčkа mrežа (BIRN) je objavila da je prije pet milijuna godina područje danas poznato kao Panonska nizina pokrivalo plitko more koje je zahvaćalo dijelove današnje Hrvatske, Srbije, Mađarske i Rumunjske. Prije nego što je nestalo, more je ostavilo sloj sedimenta debeo nekoliko kilometara. Zajednice koje su danas naseljene u ovom bazenu dobivaju vodu za piće iz dubokih bušotina u sedimentu koji je bogat neorganskim arsenom zbog raspadanja minerala i ruda.
Ne postoje istraživanja, navodi BIRN, koja bi pokazala kako prisustvo arsena u vodi za piće utječe na ljude u Vojvodini, a takve studije ne postoje ni za istočnu Hrvatsku.
Uklanjanje arsena iz podzemnih voda predstavlja velik problem zbog visokih troškova takvih projekata.
Mjerodavne osobe u vladi Autonomne pokrajine Vojvodine odbili su zahtjeve za razgovor s novinarima BIRN-a i nisu odgovorili na pitanja o investicijama pokrajinske vlade u pročišćavanje vode. Istraživanje BIRN-a je pokazalo da je u posljednjih pet godina uređajima za uklanjanje arsena opremljen samo jedan veći pogon za preradu vode.
Dnevnik.ba