Njihovi kolege u Španjolskoj su završili jednomjesečnu obuku na njemačkim tenkovima Leopard. Zapadne zemlje obećale su Ukrajini oko 80 Leoparda, Poljska je određeni broj već isporučila, a Sjedinjene Države obećale su 30-ak tenkova Abrams.
"Iako su ovi tenkovi različiti od njihovih, mnoge su funkcije iste, što je omogućilo da za mjesec dana budu vrlo dobro pripremljeni", kaže španjolski vojni instruktor Contreras.
Promjena taktike u tenkovskim bitkama
Zapovjednik tenkovske brigade Leonid Hoda tvrdi kako će se upotrebom zapadnih tenkova promijeniti taktika u tenkovskim bitkama jer imaju veći domet i moguće je "uništiti neprijatelja prije nego što dođete u domet njegove paljbe".
Visoki ukrajinski zapovjednik rekao je da je obrana Bahmuta bila nužna kako bi Ukrajina dobila vrijeme potrebno za pripremu velike proljetne protuofenzive. Nju je nedavno u Bahmutu najavio i general Oleksandr Sirski, zapovjednik kopnenih snaga.
"Svi želimo uništiti neprijatelja, početi ofenzivu i izbaciti ga iz Ukrajine, a možda i dalje od naših granica", kaže Sirski, najuspješniji ukrajinski general koji je obranio Kijev i zapovijedao lanjskom protuofenzivom u Harkivskoj oblasti, kada je oslobođeno 12.000 četvornih kilometara.
Neki vojni analitičari izražavaju sumnju u to da je ukrajinska vojska sposobna izvesti protuofenzivu zbog velikih gubitaka. Washington Post nedavno je procijenio da je riječ o 120.000 poginulih i ranjenih vojnika. Marinko Ogorec kaže da ima mnogo nepoznanica vezano za mogući ukrajinski napad.
Je li Ukrajina sposobna izvesti veliku protuofenzivu?
"Oni kažu da imaju spremnih 8 brigada plus snage koje su operativne i koje su na terenu. To je značajan potencijal s kojim bi se moglo krenuti u ofenzivu. Opet, sve zavisi od toga kako će druga strana reagirati, što druga strana ima za suprotstaviti tome, tako da je to vrlo upitna situacija", naglašava za HRT vojni analitičar Marinko Ogorec.
Očekuje se da bi Ukrajinci mogli udariti istodobno na više mjesta - preko Dnjepra u Hersonskoj oblasti, u Zaporiškoj prema Melitopolju, u Doneckoj prema Mariupolju, kako bi izbili na Azovsko more i presjekli kopneni koridor koji povezuje poluotok Krim s Rusijom, koji bi tada Rusima bilo praktički nemoguće braniti.
Ogorec dodaje kako Rusi smatraju Krim svojim prostorom i branit će ga "apsolutno pod svaku cijenu". "Bojim se da kada bi se dogodila situacija da Krim bude ugrožen, da bi to Rusija smatrala ugrozom vlastitog teritorija, a onda bi to bila eskalacija koja bi praktički bila nekontrolirana. I nepoželjna", tvrdi Ogorec za HRT.
Dnevnik.ba