Njihov poziv na povratak sirijskih državnih snaga na granicu, koju kurdski vojnici drže godinama, ukazuje na razmjere krize koju osjećaju uslijed nagle odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa o povlačenju američkih postrojbi iz Sirije, prenosi Hina.
Dok se malo toga promijenilo na licu mjesta - američke su postrojbe još uvijek prisutne u Siriji i Trump je najavio da će povlačenje biti postupno - kurdski dužnosnici pokušavaju pronaći strategiju koja bi zaštitila njihovu regiju od Turske prije nego što američke postrojbe napuste zemlju.
Pregovori s Damaskom i Moskvom čine se glavnim prioritetom kurdskog vodstva. Njihov su najveći strah ponovni turski napadi poput onih koji su ranije ove godine otjerali kurdsko stanovništvo i borce kurdskog YPG-a s područja Afrina u sjevernoj Siriji.
Također pokušavaju uvjeriti zapadne zemlje da popune prazninu koja će nastati kada Washingon povuče 2,000 vojnika čija je prisutnost u sjevernoj i istočnoj Siriji do sada odvraćala turske napade.
Sporni teritorij zauzima četvrtinu Sirije, a većim se dijelom prostire istočno od Eufrata te ga kontroliraju Sirijske demokratske snage (SDF), skupina kojom dominira kurdski YPG. Teritorij graniči s Irakom na istoku te obuhvaća tri velika grada - Quamishli, Hasaku i Al-Raku.
SDF je najveći američki saveznik u Siriji u borbi protiv Islamske države, no Turska smatra da je borce YPG-a prijetnjom i terorističkom skupinom te ih želi uništiti.
Dnevnik.ba