Vlatka Pokos posljednju objavu na Instagramu posvetila je Stožeru, Plenkoviću, Laucu i antivakserima u Hrvatskoj. Nazvala je Lauca "nadriznanstvenikom i nadriliječnikom, koji je počinio ogromnu štetu u javnoj komunikaciju" te se "srozao na razinu maloumnog širitelja teorija zavjera i antivaksera".
"Svojim istupima koji su krajnje opasni i suludi, ruši ugled znanosti, a pozicija mu daje legitimitet i previše ljudi mu vjeruje", napisala je Vlatka.
Gordan Lauc javio se Indexu i odgovorio na Vlatkinu objavu.
"Prof. dr. sc. Gordan Lauc je jedan od najuglednijih i najuspješnijih znanstvenika u Hrvatskoj, zbog čega je i dobio Državnu nagradu za znanost. Prof. Lauc vodi jedan od tri znanstvena centra izvrsnosti u području medicine koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja imenovalo prije 6 godina. U Znanstvenom centru izvrsnosti u personaliziranoj brizi o zdravlju radi stotinjak znanstvenika na deset vrhunskih znanstvenih institucija širom Hrvatske.
Isto tako prof. Lauc vodi i veliki Centar kompetencija u molekularnoj dijagnostici, što je formalni centar izvrsnosti u suradnji gospodarstva i znanosti u području razvoja i primjene dijagnostičkih testova. U području epidemiologije objavio je više ozbiljnih znanstvenih radova od bilo kojeg specijaliste epidemiologije u Hrvatskoj. Također ima više ozbiljnih znanstvenih radova o strukturi i funkciji imunoglobulina od bilo kojeg imunologa u Hrvatskoj", napisao je Lauc.
"Kvalitetu nečijeg rada u biomedicinskim znanostima je razmjerno lagano ocijeniti i kvantificirati. Primjerice opširna evaluacija koju je za Ministarstvo znanosti i obrazovanja provela Svjetska banka utvrdila je da je Genos, privatna znanstvena institucija koju je prof. Lauc osnovao i koju vodi zadnjih 14 godina, prema kriteriju citiranosti i tzv. H-indeksa daleko najuspješnija u Hrvatskoj", napisao je te priložio fotografiju kojom dokazuje rečeno.
"Zbog toga im je prije nekoliko godina u posjetu osobno došao i Jyirki Katainen, tadašnji potpredsjednik Europske komisije, a dobili su i Povelju Republike Hrvatske za komercijalizaciju rezultata znanstvenih istraživanje. Tu je važno naglasiti da je za razliku od velike većine ostalih znanstvenih institucija u Hrvatskoj, Genos u cijelosti financiran putem kompetitivnih natječaja za projekte. U Genosu danas radi pedesetak vrhunskih mladih znanstvenika koji su ostali u Hrvatskoj (ili se doselili u Hrvatsku iz inozemstva), no ne opterećuju državni proračun. Osim izvrsnosti u znanosti, Genos aktivno prenosi rezultate istraživanja u 'stvarni život', pa je primjerice GlycanAge test biološke dobi koji je razvijen u Genosu postao globalni hit u području tzv. 'industrije dugovječnosti'", rekao je Lauc.
Dnevnik.ba