StoryEditor
zasijavanje oblaka

Vlasti u Meksiku upotrebljavaju kontroverznu tehnologiju kako bi ‘prizvali’ kišu

Piše desk  /  02.08.2023., 13:04h

Dok ekstremna suša zahvaća Meksiko, što dovodi do gubitka usjeva, nedostatka vode i viših cijena hrane, lokalne vlasti pokušavaju donijeti očajnički potrebnu kišu okrećući se kontroverznoj tehnologiji kako bi izazvali kišu.

U srpnju je zemlja pokrenula posljednju fazu projekta zasijavanja oblaka što ima za cilj stimulirati padavine umjetnim putem. Projekt obuhvaća 62 općine grupirane na sjeveru i sjeveroistoku, s ciljem borbe protiv posljedica suše, prenosi CNN.

Radi se o tehnologiji koja je prvi put otkrivena 1940-ih. Od tada se ‘cloud seeding’ koristi u oko 50 zemalja, uključujući Sjedinjene Države i Kinu. Meksiko već više od sedam desetljeća eksperimentira s promjenama vremena.

Međutim, neki znanstvenici su vrlo oprezni u pogledu efekta takozvanog zasijavanja oblaka i upozoravaju da to nije rješenje za sušu.

“Ima kontroverznu povijest jer je vrlo teško dokazati ono što radite iz znanstvene perspektive”, rekao je za CNN Roelef Bruintjes, ekspert za modificiranje vremena u Nacionalnom centru za istraživanje atmosfere u SAD-u.

Da bi ova tehnologija funkcionirala, prvo vam je potreban oblak. Avioni ili dronovi ubrizgavaju čestice u oblake koje privlače kapljice vode da se formiraju oko njih, povećavajući mogućnost padavina ili snijega.

“Cijela ideja nije ‘stvaranje oblaka’ – jer ne možemo napraviti oblak, ne možemo ga otjerati”, rekao je Bruintjes. “Ali pokušava se spustiti veći postotak vode koja se obrađuje u oblaku na površinu”.

Meksički projekt uključuje raspršivanje čestica srebrnog jodida u oblake iz aviona. Vlada se nada da će poticanje oborina pomoći poljoprivrednicima da se bolje nose sa sušom koja je zahvatila velike dijelove zemlje.

Sredinom jula više od 40% Meksika bilo je u umjerenoj do ekstremnoj suši, prema nacionalnoj meteorološkoj službi. Zemlju je također zahvatio jak toplinski val koji je u posljednja četiri mjeseca ubio najmanje 249 ljudi.

Ovo ekstremno vrijeme samo će se pogoršati – naučnici su jasni da će toplinski valovi i suša postati sve češći i intenzivniji kako se klimatska kriza bude ubrzavala.

U Meksiku tvrde da je trenutni projekt zasijavanja oblaka, koji provode od prosinca 2020., imao pozitivan učinak. U 2021. godini, letovi za zasijavanje oblaka stvorili su 40% više kiše, izvijestile su vlasti – što je brojka koju je izračunata mjerenjem razlike između meteoroloških prognoza i stvarne količine izmjerenih oborina.

“Svi su naši projekti bili uspješni”, rekao je glasnogovornik Startup Renaissance, kompanije za stimulaciju kiše koja je radila na projektu meksičke vlade od 2020. godine.

Ali mnogi znanstvenici i dalje ostaju skeptični.

Nedostaju “čvrsti dokazi” da zasijavanje oblaka povećava oborine, nedavno su napisali Fernando García García i Guillermo Montero Martínez iz Nacionalnog autonomnog univerziteta Meksika.

Bruintjes je to ponovio. “U većini situacija možete reći, OK, pada kiša”, rekao je. “Ali je li kiša od zasijavanja oblaka ili nije? I to je zaista veliko pitanje.”

Tehnologija također “nije alat za suzbijanje suše”, dodao je Bruintjes, jer tokom suše često nema oblaka. “I to je jedina stvar koju ne možemo učiniti. Ne možemo napraviti oblak”.

Meksičko ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja nije odgovorilo na zahtjev za komentar.

Glasnogovornik Startup Renaissancea rekao je da se kritike zasijavanja oblaka temelje na staroj tehnologiji. Tehnologija ove kompanije učinkovitija je, dodao je glasnogovornik, jer raspršuje srebrni jodid, a ne uobičajeniju tehniku nanošenja bakljama.

Bruintjes vjeruje da je zasijavanje oblaka obećavajuće. Postoje dokazi da su američki projekti usmjereni na povećanje snježnog pokrivača iznad planina u državama, uključujući Wyoming i Idaho, polučili određeni uspjeh, rekao je. Ali postoji potreba za mnogo više istraživanja i podataka, dodao je.

Neki su stručnjaci pozvali da se više pažnje posveti jeftinijim i visokotehnološkim načinima zaštite vodnih resursa.

Zasijavanje oblaka “trebalo bi se smatrati samo jednim elementom” u mnogo široj strategiji, napisali su García i Martínez.

Dnevnik.ba

12. lipanj 2024 06:40