Vlada RH: "Strani radnici morat će učiti hrvatski ako žele produljenje dozvole"

Izmjene se donose radi usklađivanja s EU zakonodavstvom, odnosno Direktivom o jedinstvenom postupku obrade zahtjeva za izdavanje jedinstvene dozvole boravka te Paktom o azilu i migracijama, koji uvodi nova pravila za upravljanje migracijama i uspostavu zajedničkog sustava azila na razini Europske unije.

Usklađivanje s EU pravilima i Paktom o migracijama

Novi propisi omogućuju fleksibilnost državama članicama u rješavanju specifičnih izazova te uvođenje potrebnih mjera za zaštitu osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita.

Uvodi se mogućnost provođenja dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama, uspostavlja se nezavisni mehanizam praćenja poštivanja temeljnih prava u postupku dubinske provjere i odobravanja azila na granici te se propisuje postupak povratka na granici za osobe kojima je azil odbijen, naveo je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Prema navodima Ministarstva, cilj je brže i učinkovitije odgovoriti na potrebe tržišta rada, administrativno rasteretiti postupke izdavanja dozvola te osigurati bolju razinu zaštite stranih radnika i zadržavanje postojeće radne snage uz poštivanje sigurnosnih aspekata.

Hrvatski jezik kao uvjet za produljenje dozvole

Među ključnim novinama je uvođenje obveze učenja hrvatskog jezika za strane radnike. Nakon godine dana boravka morat će položiti ispit na razini A1.1, što postaje uvjet za produljenje dozvole za boravak i rad.

Stranim radnicima omogućuje se promjena svih zanimanja kod istog poslodavca, a ne samo u deficitarnim zanimanjima, uz provođenje testa tržišta rada. Omogućena je i promjena poslodavca već nakon šest mjeseci rada bez potrebe izdavanja nove dozvole.

Radnici zaposleni u deficitarnim zanimanjima više neće moći raditi izvan policijskih uprava u kojima je to zanimanje proglašeno deficitarnim, niti na području gdje test tržišta rada nije proveden.

Dulji rokovi i veća tolerancija nezaposlenosti

Rok za rješavanje dozvole za boravak i rad produžen je na 90 dana. Također, produljena je dopuštena nezaposlenost tijekom važenja dozvole na tri mjeseca, odnosno na šest mjeseci ako stranac dozvolu ima dulje od dvije godine.

Do administrativnog rasterećenja dolazi i kod sezonskog zapošljavanja. Dozvole koje su se dosad izdavale na godinu dana vrijedit će tri godine ako se radi o istom poslodavcu i radniku, a sezonski rad bit će moguć do 90 dana u kalendarskoj godini ili do devet mjeseci godišnje. Privremeni boravak u svrhu studiranja produžuje se s jedne na tri godine.

Stroži uvjeti za poslodavce

Poslodavci koji se nalaze na tzv. crnoj listi neće moći dobiti nove dozvole za zapošljavanje stranih radnika u razdoblju od godine dana od utvrđenih nepravilnosti. Obveza obavještavanja policije o prestanku ugovora o radu prelazi s radnika na poslodavca i obavljat će se elektroničkim putem. Strani radnik morat će se u roku od pet dana od prestanka ugovora javiti HZZ-u, a odbijanje ponuđenog posla rezultirat će gubitkom dozvole.

Za pozitivno mišljenje HZZ-a propisuje se veći omjer domaćih zaposlenika. Poslodavac će ga dobiti ako je broj zaposlenih državljana RH, EGP-a ili Švicarske najmanje 10 posto broja zaposlenih državljana trećih zemalja.

Obnova nakon potresa i poruke Vlade Zagrebu

Na sjednici je predstavljeno i izvješće o poslijepotresnoj obnovi. Ministar Branko Bačić naveo je da je do sada obnovljeno 14.340 lokacija, uključujući više od 54.000 stanova, te da je završeno 90 posto obnove javnih objekata.

Premijer Andrej Plenković istaknuo je da je u obnovu Zagreba i Sisačko-moslavačke županije uloženo 4,3 milijarde eura, naglasivši da je Vlada „prijatelj i partner Gradu Zagrebu“. Vlada je donijela i plan zakonodavnih aktivnosti prema kojem se ove godine planira donošenje 136 zakona, dok ih je lani doneseno 74 od planiranih 126.

Dnevnik.ba