StoryEditor

Vjernici i ateisti imaju sličan moralni kompas

Piše D  /  04.03.2021., 08:03h

Prošlogodišnje je međunarodno istraživanje sa šest kontinenata pokazalo da 45 posto ljudi misli kako je nužno vjerovati u Boga da bi se netko smatrao moralnom osobom, piše portal ScienceAlert. Ali novo istraživanje pokazuje da u tom stereotipu ima malo istine, prenosi Hina.

I dok se moralne vrijednosti vjernika i onih koji to nisu donekle razlikuju, psiholog Tomas Stahl ustanovio je da obje skupine imaju moralan kompas. 

"I nevjernici ga imaju", objašnjava Stahl, socijalni psiholog na Sveučilištu Illionis u Chicagu. "Samo je drugačije ‘podešen‘ u nekim segmentima".

Stahl je proveo četiri ankete u dvjema državama. U Sjedinjenim Državama, gdje je vjerovanje norma i u Švedskoj, jednoj od najsekularnijih zemalja u svijetu. U njima je sudjelovalo više od četiri tisuće ljudi, a odgovarali su na pitanja o vjerovanju, vrijednostima i političkoj orijentaciji. 

Na kraju, obje su skupine pokazale vrlo malo amoralnih sklonosti kad su ih pitali slažu li se ili ne s izjavama poput "spreman sam biti neetičan ako će me to učiniti uspješnim".

Obje su skupine jednako i vrlo visoko ocijenile moral koji štiti pojedinca poput poštenja, slobode i zaštite od ugnjetavanja. Neovisno o religiji, većina sudionika suglasila se s izjavom da "društvo najbolje funkcionira kada dopusti da pojedinac preuzme odgovornost za svoj život i ne govori mu što da čini". 

Zanimljivo, i vjernici i ateisti racionalnu misao smatraju važnom vrijednošću, premda je vjerojatnije da će ateisti biti skeptičniji i analitičniji mislioci. 

Jedina veća razlika uočena je kada je posrijedi moral koji štiti grupu. Vjernici, primjerice, puno češće vrednuju lojalnost skupini i poštivanje autoriteta.

"Ateisti su puno rjeđe skloni smatrati moralno relevantnima vrijednosti koje promoviraju grupnu koheziju", rekao je Stahl.

Oni su fokusirani na individualno i manje će misliti je li neko djelo suštinski ispravno ili pogrešno. Umjesto toga, upustit će se u konzekvencijalističko moralno rezoniranje, odnosno vjerojatnije je da će od slučaja do slučaja procjenjivati djelo na temelju štete koje donosi. 

"U svjetlu takvih rezultata čini se da je ispravno zaključiti kako je sklonost ateista da se oslanjaju na konzekvencijalističke principe pridonijela njihovoj reputaciji nedovoljno moralnih ljudi", rekao je Stahl.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Plos One. 

Dnevnik.ba

07. prosinac 2021 01:32