Autor oglasa o prodaji stećka, zbog kojeg je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH tražila reakciju policije, Dragan iz Viteza, kaže kako se bespotrebno digla prašina, te tvrdi da nije prodavao stećak, nego običan kamen koji se godinama nalazi na njegovom imanju, piše Radio Slobodna Europa.
“Da sam znao šta će biti, ne bih to ne bi ni objavio. To je obični kamen koji je neto nekad isklesao. Liči na stećak, ima te konture, ali nije stećak. Na mom imanju je 100 godina, Boga pitaj otkad, a mi smo se sprdali i napisali stećak iz 1268. godine. Otkud mi znamo, kontam kamen može nekome poslužiti za nadgrobni spomenik. Valjda bi se neko pametan pojavio za tih 100 godina i rekao da je to stećak. Ako to i jest nacionalno blago, zašto se niko nije sjetio da dođe i kaže, slušaj momčino ovo ti je stećak”, objašnjava u telefonskom razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) oglašivač iz Viteza.
U oglasu, objavljenom prije nekoliko dana na jednom internet oglasniku, a potom izbrisanom, je pisalo: “Prodajem kameni stećak, ručno isklesan, iz 1268. godine. Kamen je od granita i pogodan za spomenike”. Dragan je u oglasu naveo i da za stećak prihvaća samo ozbiljne ponude, te da je cijena 1.200 konvertibilnih maraka (oko 600 eura).
Reakcija Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika
Oglašavanje prodaje stećka osudila je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH i zatražila da policijske službe poduzmu odgovarajuće mjere. Do sada nema informacija hoće li i što biti poduzeto protiv oglašivača.
Procjenjuje se da u BiH ima približno 60.000 stećaka, od čega je dio pod zaštitom države, a 20 nekropola upisano je na UNESCO listu svjetskog nasljeđa 2016 godine. Na UNESCO Listu svjetske baštine upisano je ukupno 28 nekropola stećaka. Osim onih iz BiH, tu su i po tri iz Srbije i Crne Gore i dvije iz Hrvatske.
Iz Komisije su, priopćenjem od 22. travnja, između ostalog, upozorili da je kulturno-povijesno nasljeđe temelj identiteta i kontinuiteta svake zemlje, te da njegova zaštita mora biti jedan od prioriteta.
“To podrazumijeva sankcioniranje, kako eventualne stvarne nezakonite prodaje, tako i sličnih aktivnosti kojima se iskazuje visok stupanj nepoštovanja prema dobrima od najvećeg značaja za zemlju”, kaže se u priopćenju Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Stećak nije privatno vlasništvo
Mada oglašivač za RSE tvrdi da ipak nije u pitanju stećak, Adnan Kaljanac, voditelj katedre za arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu, potvrdio je za RSE da se na fotografiji, koja je objavljena uz oglas, ne nalazi običan kamen nego zaista stećak. Kaljanac upozorava da slučajevi prodaje kulturno-povijesnog blaga nisu rijetkost, a nije tajna ni da se stećci često koriste kao građevinski materijal.
Dnevnik.ba