Naime, prema izvještaju Općinske službe za poduzetništvo i lokalni razvoj o stanju u poljoprivredi, nekoliko značajnijih proizvođača uspjelo je nakon velike ekspanzije malinarstva 2013. i 2014. godine do danas stvoriti respektabilan biznis te značajno doprinijeti smanjenju nezaposlenosti na području općine.
Veći proračuni
– Ostvarenim rezultatima u proteklim godinama pokazali su kako se, uz uloženi trud i rad, mogu zaposliti mnogi nezaposleni i značajno povećati, prije svega, obiteljski proračun, kao i općine te šire društvene zajednice – kazao je Muhamed Rebihić, pomoćnik načelnika za poduzetništvo i lokalni razvoj.
Naglašava da bi na početku ove godine pod nasadima maline trebalo biti ukupno oko 120 hektara.
Ono što je doprinijelo ekspanziji maline jeste ulaganje u hladnjače koje daju jedan vid sigurnosti kod proizvođača, a ukupni kapacitet hladnjača iznosi oko 2.300 tona.
Prema posljednjim podacima registriranim u jedinom viteškom udruženju malinara, oko stotinu je poljoprivrednika s tendencijom rasta jer malina sve više dobiva na značaju. Osim njih, postoji još oko 50 poljoprivrednih proizvođača koji su zasadili nove ili šire postojeće zasade.
S obzirom na to da čak pet firmi otkupljuje maline, otkup bi trebao biti zagarantiran te bi, usprkos prošlogodišnjim problemima s cijenama, malinarstvo trebalo imati svijetlu budućnost.
Troškovi i zarada
Slično smo čuli i od samih malinara, pa tako Semir Đelilović kaže da je, uprkos niskoj otkupnoj cijeni prošle godine, pokrio sve troškove i zaradio na svojih pet dunuma maline i tri dunuma aronije.
Ima budućnosti
– Malinarstvo je jedina poljoprivredna djelatnost koja ima budućnost. Jedina alternativa za nas, poljoprivrednike, jeste pokupiti papire i ići iz države. Cijena je takva kakva jeste, ali ja sam i na toj cijeni uspio pokriti troškove i zaraditi. S obzirom na to da je kod mene riječ o organskoj proizvodnji, firma koja je otkupila malinu bila je zaista fer i ponudila još i malo bolju cijenu – kazao je Đelilović, prenosi Vitezinfo.
Dnevnik.ba