Uzimajući u obzir kaznu od 18 godina na koju je Višković osuđen ranije, također zbog zločina u Vlasenici, Sud mu je izrekao jedinstvenu kaznu zatvora od 20 godina.
Višković je sporazumom priznao krivicu po 20 točaka optužnice za progon bošnjačkog stanovništva – ubojstvima, teškim oduzimanjem slobode i drugim nečovječnim djelima, koje je počinio kao pripadnik Vojne policije. Na zločine počinjene u Vlasenici 1992. godine odnosi se 19 točaka, a jedna je u vezi s premlaćivanjem u Milićima 1993. godine.
Sporazumom je bila predviđena kazna u rasponu od pet do osam godina zatvora.
- Od olakšavajućih okolnosti Vijeće je cijenilo da je optuženi izrazio kajanje, da je ostvario suradnju s Tužiteljstvom u ranoj fazi postupka, efikasnost i ekonomičnost, kao i loše zdravstveno stanje optuženog - kazala je predsjedavajuća Vijeća Mira Smajlović.
Ona je dodala da su otežavajuće okolnosti brojnost radnji i bezobzirnost.
Prije izricanja presude tužitelj Dževad Muratbegović je rekao da je u prilog sporazuma išlo loše zdravstveno stanje optuženog, izbjegavanje stresnih situacija svjedoka, kao i smanjenje troškova s obzirom na to da je bilo planirano više video-veza s inozemstvom.
Muratbegović je naveo da je Tužiteljstvo razgovaralo s nizom oštećenih u ovom predmetu i upoznalo ih sa sporazumom, te da su oni dali podršku.
Viškovićev branitelj Nenad Rubež kazao je da se optuženi kaje i da žali sa žrtvama.
- On se već 12 godina nalazi na izdržavanju kazne i treba uzeti u obzir njegovo zdravstveno stanje i godine života - rekao je Rubež.
U izdržavanje kazne Viškoviću će biti uračunato vrijeme koje je proveo u pritvoru tijekom postupka koji je vođen od 2008. godine, kao i vrijeme na izdržavanju kazne koja mu je izrečena 2011. godine.
Druga optužnica protiv Viškovića potvrđena je u svibnju ove godine, a suđenje mu je počelo u kolovozu.
Djela za koja je priznao krivicu i za koja je osuđen uključuju sudjelovanje u ubojstvima i premlaćivanjima civila u Policijskoj stanici, logoru “Sušica” i kod kuća civila u Vlasenici, te prisilne nestanke i teška oduzimanja slobode.
Žalba na izrečenu kaznu na osnovu sporazuma nije dozvoljena, a stranke se mogu žaliti na odluku o jedinstvenoj kazni, piše Birn.
Dnevnik.ba