“Problem je nastao 1999. godine kada se BiH raslojila po Dejtonskom sporazumu, tada su počeli osnivati ministarstva i zaboravljati ljude”, počinje ispovijest Zineta Altumbabić, prenosi N1.
Radila je kao pomoćnica kontrolora letenja u Direkciji za civilnu avijaciju BiH, koja se tada pod tim nazivom ugasila. Od tada do danas, Altumbabić nikada nije dobila rješenje o otkazu, te joj nikada nije službeno prestao radni odnos, niti je zbrinuta u drugu instituciju. Za otkaz je čak i molila, ali svaka se institucija proglašavala nenadležnom.
“Meni su, kako bi se narodski reklo, ruke pod kamenom. Moji pokušaji da se prijavim na biro – neuspješni. Zato što moram imati neko rješenje po kojem bi se prijavila na biro. Moj pokušaj u MIO da sama sebe odjavim također bezuspješno, zato što je MIO institucija koja bilježi podatke koje joj daju druge institucije”, ističe Altumbabić.
Direkcija za civilno zrakoplovstvo pri Ministarstvu prometa i komunikacija BiH u svom očitovanju ističe da je više navrata tražila od Vijeća ministara dodatno zapošljavanje, ali taj zahtjev nikad nije odobren.
“BHDCA nema nadležnost da preuzme ulogu Vijeća ministara BiH i izvrši raspoređivanje službenika republičkih organa. Postavlja se pitanje kako je moguće da je za isplatu plaća izvršenik za tuženu BiH Vijeće ministara BiH, a za uspostavljanje radno-pravnog statusa BHDCA? Kako je moguće da VM djelomično izvrši obvezu utvrđenu pravosnažnom presudom, ali i rješenjem o izvršenju Općinskog suda BiH u Sarajevu iz 2007. godine”, stoji u priopćenju Direkcija za civilno zrakoplovstvo.
Zineta Altumbabić je bila zaposlenica Direkcije za civilno zrakooplovstvo Republike Bosne i Hercegovine, koja je kao organ Republike BiH stupanjem na snagu Ustava BiH prestala postojati, objašnjavaju iz Ministarstva prometa i komunikacija…
“U skladu sa odredbama Zakona o Vijeću ministara u roku od 30 dana od stupanja na snagu Zakona, Vijeće ministara je bio dužan donijeti odluku o načinu nastavka rada, izmjene ili raspuštanja postojećih administrativnih organa koji obnašaju dužnosti koje su u djelokrugu Bosne i Hercegovine”.
Mirjana Marinković-Lepić državna zastupnica navodi da je prema pravosnažnoj presudi, Zineti određeni dio plaća i doprinosa uplatilo Vijeće ministara, ali nije ispoštovalo drugi dio presude odnosno riješilo radno-pravni status. Donijeta je i presuda Ustavnog suda BiH da se izvršni postupak okonča u roku od tri mjeseca. Ni to nikada nije sprovedeno.
“A i ova sredstva koja su uplaćena nisu proknjižena. Nitko nije uradio M4. To su sve koraci koje je trebalo uraditi da bi ona i ono što je dobila presudom imala kao benefit, radi ostvarivanja prava na mirovinu”, ističe Marinković-Lepić.
“Da nema prijatelja i obitelji, te moj muž koji stvarno radi, ne izlazi iz kamiona i rijetko se viđamo. Teško je preživjeti sa ovako malo para, pogotovo jer imam dijete sa posebnim potrebama, za njega su stvari skupe. On ne vidi. To Vijeće ministara na jednoj sjednici, jednom rečenicom, može moju agoniju riješiti”, poručuje Altumbabić.
Zajednička komisija za ljudska prava Parlamenta BiH izglasala je danas prijedlog prema Vijeću ministara BiH da se “pozabavi” slučajem Zinete Altumbabić, koja bi nakon više od dva destljeća trebala ostvariti svoja prava.
Dnevnik.ba