Primjer Mostara u kojemu je postignut politički napredak između nekada zaraćenih i zavađenih nacionalnih zajednica te utjecaja građana okupljenih u neformalnu organizaciju skupštine građana bit će predstavljen kao jedan od najuspješnijih demokratskih iskoraka u svijetu na Svjetskome forumu demokracije koji će se u studenome održati u Strasbourgu, piše Večernji list BiH.
Ova manifestacija održava se pod okriljem Vijeća Europe, a na njoj će biti predstavljena i druga iskustva iz Europe i svijeta. Deseti Svjetski forum za demokraciju nastojat će ponuditi odgovor na pitanje je li demokracija nova nada.
Svejedno, navode kako je demokracija u nevolji te se mnogi pitaju hoće li preživjeti. Na ovome skupu istražit će se razlozi, kao i moguća rješenja krize te kakva je demokratska budućnost poželjna i moguća u interesu ljudi diljem svijeta. Tijekom trodnevnog foruma obratit će se i predstavnici Grada Mostara. Predstavljajući tu inicijativu u Mostaru, voditeljica Ureda Vijeća Europe (VE) u Sarajevu Bojana Urumova istaknula je kako je to odlična prigoda za Mostar te je izrazila snažnu potporu gradu na Neretvi.
- Tamo će se moći predstaviti ovo iskustvo sa skupštinom građana u europskim, pa i svjetskim razmjerima. Nastavit ćemo podržavati građane Mostara i demokratske izabrane gradske vlasti - rekla je voditeljica Ureda VE. ž
Direktor Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Rafael Benitez istaknuo je kako se Mostar više ne promatra kao slučaj, nego primjer rješenja.
- Želim reći koliko je ovaj Kongres važan projekt jer Mostar nije samo slučaj nego i rješenje. Ovdje je pokazano kako se situacija može riješiti jer su se u rješavanje problema uključili i građani - naveo je Benitez.
Važna karika u napretku Mostara je njegov gradonačelnik Mario Kordić koji je izabran nakon višegodišnjih prijepora. On smatra kako je Mostar model za rješenje problema koje imaju narodi u BiH, a napose Hrvati i Bošnjaci.
- Ono što smo dobrim dijelom uspjeli u Mostaru sada treba primijeniti na BiH. Moramo donijeti pošten Izborni zakon koji će svim narodima i građanima omogućiti da oni koji ga predstavljaju budu stvarni izbor njihove političke volje. Samo tako bit će moguće ovu državu učiniti stabilnom i prosperitetnom. Učiniti je istinskom domovinom sva tri konstitutivna naroda i ostalih, a ne da ona bude nestabilna - jednima majka, drugima maćeha, zemlja iz koje će dvoje od troje mladih kada završi fakultet željeti otići - istaknuo je Kordić.
Slično smatra profesor politologije s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Dražen Barbarić. On smatra kako zapravo cijelu BiH treba “mostarizirati” tako da se poštuju načela konstitutivnosti kako je to napravljeno u Mostaru, gdje je temeljno načelo BiH - načelo konstitutivnosti - operacionalizirano tako da nitko nikomu ne može nametati političku volju, nitko nikomu ne nameće političke predstavnike niti itko ikomu pokušava oteti novac.
Rezultat je to najprije dogovora koje su postigli hrvatski i bošnjački predstavnici kroz Washingtonski, a zatim kroz posebne sporazuma za vrijeme razgovora u Daytonu. Za razliku od “mostarskog modela”, došlo je do potpunog narušavanja odnosa na razini BiH, a napose u FBiH između Hrvata i Bošnjaka upravo zbog pokušaja da se naruši dogovoreni sustav podjele vlasti. U tri navrata do sada bošnjačke su stranke i birači preglasali Hrvate te im izabrali člana Predsjedništva. U dva navrata bošnjačke su stranke, također koristeći nedorečene odredbe Izbornog zakona, iz izvršne vlasti izbacile najvažnije hrvatske stranke. Sada ponovno prijeti ta mogućnost, što bi moglo dovesti do najteže eskalacije političke, a onda i institucionalne krize nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma potkraj 1995. godine.
Dnevnik.ba