Uoči parlamentarnih izbora 5. srpnja, RTL je jučer organizirao sučeljavanje četiri kandidatkinje. Sudjelovale su Mirela Holy, kandidatkinja Restart koalicije u prvoj izbornoj jedinici, Marijana Petir, nezavisna kandidatkinja na listi HDZ-a u šestoj izbornoj jedinici, Marija Selak Raspudić, kandidatkinja na listi Mosta u drugoj izbornoj jedinici i Katarina Peović, kandidatkinja liste lijevo-zelene koalicije u osmoj izbornoj jedinici. Raspravljale su o manjku žena u politici, pobačaju, pitanju je li Istanbulska konvencija doprinijela smanjenju nasilja nad ženama i koje su njihove osobne ambicije.
Na pitanje zašto još uvijek imamo manjak žena u politici, Holy je odgovorila: “Zato što su jako često predsjednici stranaka muškarci, a oni često imaju klubove za dečke, a žene se u politici nažalost najčešće ne pomažu. Ono što je meni najgluplje, veliki broj žena smatra da kvote nisu dobre i da se one trebaju birati zbog kvalitete, a ja pitam koliko je muškaraca na listi zbog njihove kvalitete. I žene imaju pravo na 50% mediokritetstva.”
Žene zanima dobrobit
Petir je rekla da ne misli da su žene manje zainteresirane da budu političarke te da one kroz različite aktivnosti na raznim poljima pokazuju da ih itekako zanima dobrobit, a to jest poslanje politike, tvrdi Petir. “Žene u većem broju završavaju fakultete, obrazovanije su, ali nam se negdje izgube, ne samo u politici, nego i u biznisu.
Nemaju dovoljnu podršku u onim svim uobičajenim poslovima koji ih čekaju kad se posvete obitelji, uz svoja radna mjesta, neke dodatne aktivnosti, politika traži punu posvećenost i one možda i zbog nedostatka vremena, ali i premale podrške se ne usuđuju istaknuti i kandidirati za određena mjesta i onda se to sve kasnije odražava na strukturu koju imamo.”
Getoiziranost kandidatkinja
Upitana kako to da Most ima problem što rodni paritet nije poštovan, ali na štetu muškaraca, Selak Raspudić je odgovorila da je sve moguće. “Ne možemo izmjeriti u jednu osobu je li riječ o muškarcu ili ženi i u nekoj drugoj situaciji da možemo komunicirati o njima, kao i o svim drugim pitanjima. Međutim, u ovom trenutku, tjedan dana od izbora, smatram da bi trebali učiniti jednu malu diverziju, ne ljutite se, mislim da bi mi ovdje koje jesmo žene, trebale komunicirati naše programe i ono što trenutno javnost najviše zabrinjava, a to je situacija oko koronakrize i pitanje možemo li uopće pristupiti izborima. Činjenica je da se vlada nije o tome oglasila i da ne znamo ono osnovno…”
Novinar je na to rekao kako to jest tema, ali je tema i žene u politici, a Selak Raspudić je odgovorila: “Oprostite, mi smo ovdje na neki način getoizirane, dok smo imali sučeljavanja po izbornim jedinicama gdje su muškarci, pretežno, komunicirali svoje izborne programe, a ne to kako je njima kao muškarcima, sada tjedan prije izbora mi isključivo komuniciramo kako je ženama u politici. Nije nevažna tema, ali moramo se vratiti i na druge”, smatra Selak Raspudić.
Blato svjetonazorskih politika
Peović je rekla da oni imaju podjednak broj muškaraca i žena. “Mi na svojim listama imamo 50-50, 50 posto muškaraca, 50 posto žena, imamo šest nositeljica lista. To nije posljedica kozmetike već stvarno politike ravnopravnosti spolova koju vodimo već godinama. Ne može se politika ravnopravnosti spolova svoditi samo na izborne liste, što neki čine, već ona mora odražavati status žena u politici.
To naše liste stvarno i pokazuju. U tom smislu naše žene ne govore samo o ženskim pravima, o čemu je tu riječ. već i o ekonomiji, govore o socijalnim politikama, dok se uglavnom desni akteri i političari desnice, valjaju u blatu svjetonazorskih politika, pa čak i sociopatskih politika gdje zagovaraju zabranu pobačaja, čak i silovanim ženama”, rekla je Peović.
Udarci na reproduktivna prava žena
Tema pobačaja je dominirala u kampanji. Upitana kako gleda na ideju zabrane pobačaja u 21. stoljeću, Peović je izjavila kako je tužno da se danas bavimo time, da postavljamo pitanje ima li žena pravo na pobačaj.
“To su ozbiljni udarci na reproduktivna prava žena, koja dolaze od desnice. Riječ je o tome da puno ljudi je zabrazdilo u neke neznanstvene politike. Rekla bih da je to i posljedica nekih izjava i ovdje prisutnih gošća, gdje se zapravo šire lažne vijesti, fake news.
Marijana Petir je rekla da se Ustavni sud oglasio i rekao da je pravo na život i začeće ljudsko pravo, da je to u Ustavu, što nije točno. Mi nikad nismo od Ustavnog suda dobili takvu ocjenu, on je rekao da se neće baviti pitanjem začeća i pitanjem prava na život i kada počinje život. Ustavni sud je vrlo jasno rekao da se pravo na pobačaj može konzumirati do 10. tjedna”, tvrdi Peović.
Rasprava Peović i Selak Raspudić o pobačaju
Selak Raspudić smatra da je zakonska zabrana pobačaja prekompleksna tema da bi se sažela u dva tjedna političke kampanje. “Ovo su vrijedne teme, ali moramo komunicirati da ne znamo hoćemo li uopće imati legalne izbore. Vlada nije iskomunicirala svojim građanima, koji su ustrašeni i koje to očekuje za tjedan dana hoće li im pružiti maske i svoju ostalu opremu besplatno, da bi mogli pristupiti izborima.”
Na prigovor novinara da njezine birače možda zanima i njezin stav o pobačaju, Selak Raspudić je rekla da njezin stav nije tajna i koga god zanima u tri klika na Googleu će ga saznati. “Neću dozvoliti da se narušava dostojanstvo te kompleksne i teške teme ovakvim diskursom kakav je bio u javnosti.”
“Narušava se upravo takvim nejasnim porukama”, ubacila se Peović, na što joj je Selak Raspudić odgovorila: “Oprostite, ako može biti nečiji politički stav dizanje srednjeg prsta, onda može i moj politički stav…”
Peović je potom rekla kako politika nije stvar pristojnosti, a Selak Raspudić joj uzvratila: “U redu, onda moj politički stav kao ukazivanje na kompleksnost ove teme i nedostatak dijaloga između dvije strane koje možda žele dobro ali su zaraćene, je odbijanje komuniciranja o toj temi na ovoj razini radi sticanja političkih bodova.”
“Ne može se tako ulaziti u politiku”, poručila joj je Peović.
Pobačaj i Ustavni sud
Petir je izjavila da je ona za zakonsku zaštitu života jer smatra da on započinje začećem i da ga treba štititi od začeća do prirodne smrti. “Samo bih rekla da bi gđa Peović trebala pažljivije slušati ono što ja govorim, jer je ovdje pogrešno citirala ono što sam rekla. Članak 21. Ustava RH štiti svaki ljudski život, to je pod A, a pod B, Ustavni sud se oglasio o postojećem zakonu koji regulira pitanje pobačaja i potvrdio je ono što su rekla četiri medicinska fakulteta u Hrvatskoj, da ljudski život počinje začećem…”
“To nije rekao Ustavni sud”, uzvratila je Peović, na što je Petir upitala može li dovršiti: “Ja vas nisam prekidala. Ustavni sud je također rekao da ne postoji pravo na pobačaj i rekao je da je potrebno provesti savjetovanja i detaljno ih propisati.”
Novinar je kako se uklapa u to činjenica da je listi onih koji su rekli da ne bi išli prema zakonskim zabranama, Petir je rekla: ‘Moje pozicije su oduvijek jasne. Zalažem se za zakonsku zaštitu života u okviru onoga što je Ustavni sud preporučio, ja ću pokušati učiniti sve da što više zaštitimo život.”
Na pitanje hoće li se boriti za zakonsku zabranu pobačaja, kaže: “Rekla sam, zalažem se za zakonsku zaštitu života.”
Previše prolivene krvi
Holy je izjavila kako je njezin stav jasan. “Ja sam pro-choice, smatram da smo previše krvi prolile da bi se žene izborile za sadašnji status u društvu i da je prestrašno ovo što se događa, gdje nas pokušavaju vratiti u 19. stoljeće.
Mislim da bismo se trebali baviti sa stvarnim interesima koji stoje iza takvih inicijativa, a s kojima nažalost građani Hrvatske nisu upoznati. Iza cijele ove inicijative stoji takozvana inicijativa Agenda Europe, koja je financirana od strane ruskih oligarha i američkih tajkuna, a glavni cilj tih inicijativa je destabilizacija Europske unije. Stoje iza toga čisti ekonomski interesi.”
Glasala protiv Istanbulske konvencije
Sljedeće pitanje bilo je bilo vezano za Istanbulsku konvenciju uz koju stoji HDZ, na čijoj je listi Petir. Novinara je zanimalo je li se stanje kada je u pitanju nasilje prema ženama i djevojčicama promijenilo nabolje, je li ga manje, od kada je Hrvatska ratificirala Istanbulsku konvenciju.
Petir je rekla kako je poznato je da je uvijek glasala u Europskom parlamentu protiv bilo kakvih pritisaka na države članice da se ratificira Istanbulska konvencija zbog toga što, tvrdi, sadrži elemente rodne ideologije. “Naravno da se svatko normalan zalaže za suzbijanje nasilja i u tom smislu se zalažem za povećanje ovlasti policije, podršku udrugama koje vode sigurne kuće i one koji se bave prevencijom. Vlada RH je u svojoj izjavi ogradila od spornog dijela, od rodne ideologije.”
“Rodna ideologija uopće nije tema Istanbulske konvencije”, prigovorila je Peović, a Petir joj uzvratila: “Naravno da je i to je sporni dio. Nisam sudjelovala u postupcima Vlade. Poljska ima izuzetno konzervativnu vladu, nije se povukla iz konvencije, ali ono na čemu radi je nova konvencija koja štiti vrijednosti za koje se i ja zalažem.”
Svedene na ženske teme
Selak Raspudić kaže da Istanbulsku konvenciju promatra kao izraz šireg društvenog bunta protiv vladajuće oligarhije koja je kroz onemogućavanje referenduma kao takvih i onemogućavanja promjene izbornog zakona dovela do toga da se artikulira društveni bunt, kako se bi se dovela u pitanje njihova vlast.
“Istanbulska konvencija je samo posljedica takvih pogrešnih politika. Ali me doista zanima hoćemo li biti svedene samo na ženske teme ili imamo pravo komunicirati i neke političke teme koje su izvan ovih ženskih tema?”, upitala je Selak Raspudić.
Peović je rekla da je od netolerantne desnice iritantnija samo netolerantna desnica koja nejasno komunicira svoje stavove i neće jasno objasniti što zapravo želi. “Kada kažu da su za život, onda su za zabranu pobačaja. Kada kažu da su za obitelj, onda su protiv jednakosti muškaraca i žena, kada kažu da su za toleranciju, onda su protiv nje. O istanbulskoj konvenciji govore vrlo nejasno. Treba se jasno odrediti prema ženskim pravima. Još jednom je Marijana Petir izrekla jednu neistinu, što je velik problem u javnom prostoru, Ustavni sud nikad nije rekao da je za zaštitu fetusa, dapače, izričito je rekao da zaštita života ustavno se ne odnosi na fetus.”
Ambicije u izvršnoj vlasti
Na kraju je novinara zanimalo kakve su im ambicije u izvršnoj vlasti. Upitana bi li opet pristala biti ministrica zaštite okoliša, Holy kaže: “Nisam time impresionirana, ali da, mene uvijek zanimaju instrumenti s kojima možete mijenjati društvo, a možete bolje mijenjati društvo iz pozicije vlade, nego Sabora.”
Petir je rekla da je njihov cilj pobijediti, a onda će razgovarati o izvršnoj vlasti. “Svakako ću se i dalje baviti poljoprivredom i zaštitom sela i tradicionalnih vrijednosti.”
Selak Raspudić smatra izuzetno važnom ulogu zastupnika i da je ona potpuno zanemarena. “Moramo vratiti dostojanstvo u Sabor, a tek onda možemo govoriti o izvršnoj vlasti. Još minutu bih pozvala sve građane da u skladu s epidemiološkim mjerama ne dozvole da nam ukradu i ove izbore, da se odazovu, izlaznost je naša borba za demokratizaciju društva.”
Peović: “Više smo puta rekli da nećemo sudjelovati u koaliciji s desnom vladom, ni sa SDP-om, ali smo spremni podržati manjinsku vladu uz niz proradničkih mjera, s obzirom na sastav vlade.”
Dnevnik.ba