On je kazao da je došlo i do razilaženja i na jučerašnjoj sjednici Predsjedništva u točki koja se tiče Središnje banke.
“U upravni odbor Središnje banke trebaju se imenovati dva Srbina, Džaferović nije želio glasati za to – pa Središnja banka nema Srba. To je problem. Ovdje se radi o tome da je članak 13 rekao da kada nema jednog od članova mora se imenovati prema članku 8, a on kaže da broji pet članova”, kazao je.
Sastanci sa stranim izaslanstvima su protokolarna priča, kazao je – ali i na njima dolazi do razilaženja mišljenja.
“Jedno su protokolarne stvari, na sastanku je bilo različitih stavova. Komšić i Džaferović su se žalili princezi zbog Handkea. To je nešto što je mimo nje. To je Akademija, oni su neovisno tijelo. Ja sam rekao da to nije stav Bosne i Hercegovine i tu smo pokazali nesuglasnost. Potpuno nepotrebno je da njoj netko prigovara oko Nobelove nagrade. To je stvar Nobelovog odbora. Vlast u Švedskoj se ne miješa u rad neovisnih institucija”, poručio je.
Oko Europske unije postoji konsenzus, ali operativno se ne radi ništa – dodao je.
“EU je rekla da oni ne smatraju da je uvjet NATO kretanje. Dali su mišljenje koje je jasno, niz stvari tamo – da BiH ne može krenuti ka članstvu ako ima međunarodna zajednica i visoki predstavnik i mnogo čega drugoga. Odjednom je došla priča o NATO-u kao najvažnija. Ja sam razgovarao u utorak s Komšićem i Džaferovićem. Razišli smo se u jedan sat, razgovarali smo o svim pitanjima – pa i o tome. Fino sam rekao, koliko sam razumio njima je važno da se ne dovode u pitanje ranije donesene odluke. Ja ih ne mogu ni dovesti. Članak tri sporazuma kojeg smo potpisali govori upravo to. Govori o tome da se moraju uvažiti stavovi i drugih tijela i razina vlasti”, ispričao je Dodik za N1.
“Prvi put javno kažem – savršeno sam svjestan činjenice da postoje ranije donesene odluke. To nije sporno. Nisam postavio nijedan zahtjev da se te odluke ukinu, jer znam da ne može. Ali ovdje što se hoće kazati – birat ćemo Vijeće ministara, ono mora to uraditi. Ja kažem, ok, izaberite Vijeće ministara, ali stavite priču o akcijskom planu. Stalno se vraćate na Nejbojšu (Radmanovića). Stalno isto, ali nećete otići. U NSRS je 2003. rečeno da je NATO put nešto što trebamo raditi. To se radilo dok se nije promijenilo, a promijenilo se mnogo štošta”, naveo je Dodik.
A što se promijenilo?
“Eto vam te odluke. Nije to sporno. Eto imaju prošle odluke. Vi mene hoćete natjerati na odluke koje ja neću prihvatiti. Ako postoje prethodne odluke završavajte stvar. ANP se tretira kao dokument za članstvo, mi nećemo u članstvo. Kada se učlanimo u NATO, moramo izdvojiti duplo više sredstava za obranu nego što sada imamo. To znači da bi se smanjivali proračuni entiteta za tu razinu, to znači da bi RS morala dodatno osigurati trećinu – to je nedopustivo. Taj novac ne damo”, kazao je lider SNSD-a za N1.
Izetbegović ANP traži kao uvjet za formiranje Vijeća ministara, Dodik traži Vijeće ministara kao uvjet za deblokadu formiranja vlasti, a Čović traži Izborni zakon. Pat pozicija.
“Glavni problem Bošnjaka nije NATO nego majorizacija koja se događa prema Hrvatima. Mislim da se time skrivaju ovom pričom o ANP-u, da bi se pobjeglo od priče o Izbornom zakonu gdje bi se omogućilo da Hrvati biraju svoje članove i predstavnike. To je jasno. To žele Bošnjaci. Ako je problem Dodik, što ne formirate Vladu FBiH, što ne formirate vlast u tri, četiri županije, zašto oni gdje je formirana vlast imaju probleme. Ovdje se radi o nekim stvarima koje SDA vodi na taj način, da blokira i prizove međunarodnu intervenciju, koju ja ne želim vidjeti. Da nisu oni djelovali – ova zemlja bi bila sređenija”, poručio je.
“Konstatirali smo da ovo što imamo ničemu ne vrijedi. Bar su stvari jasne. Komšić smatra da je potrebno da se vrši imenovanje sudaca i tužitelja u Parlamentu za različite razine. Ja se s tim slažem. Džaferović kaže da je to jedino mjesto s kojeg se sve imenuje, ali to je bespravno. Mi nećemo to dozvoliti, da se dijele ovako sud i tužiteljstvo. Osporavamo to 10 godina. Trebamo sjesti i dogovoriti se – relevantni predstavnici konstitutivnih naroda, koji čine BiH, i da dovedemo do nekih reformi koji će dovesti mogućnost da ova zemlja funkcionira narednih 10 godina”, kazao je.
Onda je potrebno zemlju prepustiti novoj generaciji političara i da oni u skladu s tadašnjim odnosima poduzmu neke korake i mjere u skladu s domaćim i inostranim političkim tijekovima, poručio je između ostalog Milorad Dodik.
Dnevnik.ba