Zastupnici Europskog parlamenta izglasali su na plenarnoj sjednici u Bruxellesu pravno neobvezujuću rezoluciju velikom većinom - od 619 koliko je glasalo, 442 bilo je za, 144 protiv i 33 suzdržano. Pet od sedam zastupničkih klubova podržalo je rezoluciju - Europska pučka stranka, Socijalisti i demokrati, Liberali, Zeleni i Ljevica.
U izglasanom tekstu zastupnici pitaju kako Mađarska može vjerodostojno predsjedavati Vijećem EU-a s obzirom da ne poštuje zakone i vrijednosti EU-a i načelo iskrene suradnje. Stoga traže od Vijeća EU-a da nađe primjereno rješenje i ističu da bi Parlament mogao poduzeti odgovarajuće mjere ako se takvo rješenje ne pronađe.
Europski parlament ne može utjecati na redoslijed predsjedanja Vijećem EU-a jer je to u isključivoj nadležnosti država članica. Sve države članice predsjedavaju Vijećem po šest mjesecu po unaprijed utvrđenom redoslijedu. Zadnji put to je učinjeno 2016. kada je utvrđen redoslijed predsjedanja do 2030. godine.
Budući da tu ne mogu ništa promijeniti, neki zastupnici spominju da Parlament treba odgovoriti na različite načine, od odbijanja sudjelovanja na trijalozima, na kojima se dogovaraju konačni tekstovi zakona između Vijeća i Parlamenta, do nepozivanja mađarskih ministara na sastanke odbora i na plenarne sjednice.
Mađarsko predsjedanje dolazi na red u dosta važnom trenutku nakon izbora za Europski parlament, nakon kojih se biraju nova Komisija i novi predsjednik Europskog vijeća. Pored toga, nakon Mađarske rotirajuće predsjedništvo u prvoj polovici 2025. treba preuzeti Poljska, koja je također već godinama u sukobu s EU-om oko vladavine prava i demokratskih standarda. Još prije nekoliko godina protiv Mađarske i Poljske otvoren je postupak prema članku 7 Ugovora o Europskoj uniji, koji teoretski daje mogućnost da se zemljama koje sustavno i ustrajno krše vladavinu prava i demokratska načela oduzme pravo glasa u Vijeću EU-a. Taj postupak dosad nije donio nikakav rezultat, a krajnju mjeru oduzimanja prava glasa praktički je nemoguće donijeti jer je za to potrebna jednoglasna odluka.
U rezoluciji se izražava zabrinutost zbog toga što se u Mađarskoj zakoni usvajaju bez dovoljnog parlamentarnog nadzora i javnih konzultacija, zbog zlouporabe pozivanja na 'stanje opasnosti', slobode izražavanja, zlouporabe zaštite zviždača za potkopavanje prava LGBTIQ zajednice, kršenja prava nastavnika i povreda socijalnog i radnog prava.
Mađarska je vlada proglasila kraj “stanja opasnosti” 1. studenoga prošle godine koje je uvedeno zbog pandemije koronavirusa, a isti dan ga je ponovno proglasila zbog rata u Ukrajini. Stanje opasnosti daje vladi gotovo neograničene ovlasti.
U rezoluciji se također osuđuje kampanja koju mađarska vlada vodi protiv EU-a. Zastupnici ističu da se time odvraća pozornost od nepoštivanja europskih vrijednosti i sustavne korupcije.
U tekstu se također upozorava na pojave zastrašivanja, poput izvješća o posjetima tajne policije uredima nekih tvrtki koje predstavljaju “strateški dio” industrije, s ciljem da ih se stavi pod kontrolu bliskog okruženja premijera Viktora Orbana.
Zastupnici ističu da je mađarski godišnji proračun za 2022. izmijenjen 95 puta vladinom uredbom, a to je onemogućilo odgovarajući nadzor i ukazuje na nedostatak dobrog financijskog upravljanja.
Europarlamentarci također izražavaju zabrinutost zbog zlouporabe europskih fondova te traže da se zamrznuta sredstva mogu deblokirati tek kada se uspostavi pravna i politička sigurnost.
“Deblokiranje zamrznutih sredstava u ovoj fazi dalo bi Fideszu (vladajuća stranka premijera Orbana) ‘carte blanche’ da nastavi s napadima na temeljna prava. Vrijeme je da se Vijeće zapita može li država članica protiv koje se vodi postupak prema članku 7 vjerodostojno predsjedavati EU-om”, izjavila je izvjestiteljica za Mađarsku, francuska zastupnica Zelenih Gwendoline Delbos-Corfield.
Dnevnik.ba