Knjigu je na engleski preveo Will Firth, jedan od vodećih prevoditelja s južnoslavenskih jezika i idejni začetnik ideje da se prevede upravo to Krležino djelo.
‘Kao slavist i rusist jako sam se identificirao s ljevičarskim sadržajem te knjige, što mi je dalo ideju da se prihvatim tog prijevoda i pokušam pronaći nakladnika koji bi ga objavio, što se pokazalo kao nimalo lak zadatak‘, rekao je Firth na predstavljanju u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.
Napomenuo je kako to nije najteža, ali je ‘svakako jedna od najtežih‘ knjiga koju je prevodio, a najveći je izazov bilo prevoditi tipičnu Krležinu jezičnu baroknost na engleski, što je zahtijevalo puno truda, piše Tportal.hr.
Prijevod se temelji na posljednjem hrvatskom izdanju Novog Libera iz 2013. ‘Tek tada mi je postalo jasno koliko ima različitih izdanja toga djela i koliko je tekstova izostavljeno‘, napomenuo je Firth, istaknuvši kako knjiga sadrži jasne protukapitalističke stavove koji ju i danas čine jednako aktualnom, ‘a ima i sjajnih, ekspresivnih, vrlo dojmljivih dijelova‘.
Glavni urednik Sandorfa Ivan Sršen istaknuo je kako je riječ o važnoj knjizi i projektu kojim je Will Firth ‘otvorio jedna nova vrata za Krležu u stranim prijevodima‘.
Taj je prijevod posebno važan i zbog toga jer je Krleža nedovoljno prevođen na engleski jezik – do sad je, iako je smatran jednim od najvažnijih hrvatskih pisaca 20. stoljeća, na taj jezik prevedeno tek pet Krležinih djela, iako je iz stranih recenzija jasno da je Krleža dobro prihvaćen i shvaćen, napomenuo je Sršen.
Ideja je engleski prijevod ponuditi američkim i britanskim izdavačima na predstojećem Sajmu knjiga u Londonu u travnju, rekao je, i očekivanja su optimistična. ‘Uvijek je svojevrsna lutrija zaboravljenog klasika ponovno oživjeti i ponuditi publici i teško je reći kakav prijem će knjiga imati kod čitatelja, ali sigurno je da će onome tko tu knjigu uzme u ruku s određenim predzanimanjem, biti zanimljiva i da će vjerojatno poželjeti pročitati još nešto‘, ocijenio je Sršen.
‘Izlet u Rusiju‘, preveden na engleski kao Journey to Russia, zbirka je ‘putnih impresija‘ – putopisa, feljtona, eseja i studija – objavljivanih 1924., 1925. i 1926. u Hrvatu, Književnoj republici i Obzoru. Predgovor knjizi napisala je Dragana Obradović, s Odsjeka slavenskih jezika i književnosti Sveučilišta u Torontu.
Knjiga je proizašla iz piščeva zanimanja za Rusiju i njegova šestomjesečna putovanja u tu zemlju koje je poduzeo od jeseni 1924. do proljeća 1925., u vrijeme ruske političke i društvene tranzicije, kada je zemlja još bila pod dojmom revolucije 1917. i Lenjinove smrti 1924. godine.
Iako je Krleža u Rusiju putovao kao pisac, a ne s političkim razlogom, njegov ulazak u tadašnji Sovjetski Savez, dobivanje vize, boravak u Moskvi i kretanje zemljom, zbog općih političkih okolnosti putovanja hrvatskoga i jugoslavenskoga komunista u Sovjetsku Republiku – s kojom Kraljevina SHS nije imala diplomatske odnose, a KPJ je djelovala ilegalno – nisu bili jednostavni. Došlo je do brojnih odlaganja, pa mijenjanja itinerara, zaustavljanja u drugim europskim gradovima, a na putu za Beč oduzeta mu je putovnica.
Književni teoretičar Dean Duda istaknuo je kako postoji čitav niz različitih izdanja te knjige a, kad bi se usporedila sva izdanja, od prvoga 1925. do ovoga na engleskome, ‘imao bi se dojam da uopće ne gledamo istu knjigu‘.
Ovdje je prevedeno ono što je više-manje bila autorova volja, a ovo izdanje bar za pola koplja nadmašuje sve kasnije redakture, ocijenio je Duda, ocijenivši kako ‘tu imamo jedan sjajan tekst, korifej modernističkog habitusa među putopisima, izvrsno preveden, na jeziku koji je svjetski jezik‘.
Razgovor je moderirao Srđan Sandić, a ulomke iz engleskog prijevoda čitao glumac Marko Cindrić.
Dnevnik.ba