U suštini, ekonomisti objašnjavaju da je konvertibilna marka u stvari euro s obzirom na to da joj je u odnosu na tu valutu kurs fiksan i za jedan euro može se dobiti 1,95 KM.
"Pozitivno je da se dešavaju lijepe stvari kod susjeda. Ulazak Hrvatske u eurozonu je pokazatelj stabilnosti njihovog ekonomskog sistema i želje da se integriraju u europsku obitelj još čvršće. Ovo će imati neutralan efekt na izvoz BiH, čija je valuta vezana za euro. U monetarnoj sferi, veća inflacija u Europi nego u našem ekonomskom sistemu pozitivno utječe na izvoz", rekao je ekonomista Saša Stevanović za "Nezavisne novine".
Za razliku od BiH, na koju neće utjecati uvođenje eura, u Hrvatskoj od toga očekuju jačanje ekonomije, a kako je nedavno rekao Andrej Plenković, premijer Hrvatske, ulaskom u eurozonu nestaju valutni rizici, smanjuju se kamatne stope i povećavaju se ulaganja.
Prvi koji bi trebalo da osjete prelazak s kune na euro jesu izvoznici iz Hrvatske, koji su već istaknuli da će se smanjiti mnogi rizici. "Rečeno nogometnim rječnikom, iz Europske lige prelazimo u Ligu šampiona", kaže Darinko Bago, predsjednik Udruženja hrvatskih izvoznika.
Ipak, pored brojnih benefita koji će doći uvođenjem eura, pojavljuju se i problemi, a jedan od njih je i da se Hrvatska mora spremiti i početi raditi na kopiji eura, ali i povući i uskladištiti više od 500 milijuna komada novčanica.
O koliko novčanica se radi možda najbolje govori činjenica da bi posložene jedna na drugu te novčanice formirale stup visok 50 kilometara. Osim papirnih novčanica, tu je problem i kovanica, kojih ima 1,1 milijarda, koje su, kako su izračunali u Hrvatskoj, teške kao 120 tramvaja, a ako bi se poredale na nogometno igralište popunile bi ga do visine od pola metra.
Prema planu, u prve dva tjedna odnosno od 1. do 15. siječnja 2023. godine u Hrvatskoj će se u opticaju nalaziti i kuna i euro, s tim da bi kusur, ako neko plati kunom, trebalo vratiti u euru. Od tog datuma, odnosno 15. siječnja, kune za euro će se moći zamijeniti isključivo u banci.
Dnevnik.ba