Zahtjev su odmah nakon izbora podnijeli bošnjački članovi Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Šefik Džaferović. Komšić je obrazložio na način da smatra da je visoki predstavnik izvršio direktan udar na demokraciju u Bosni i Hercegovini, što je obaveza iz Ustava BiH, te na taj način je doveo u zabludu sve glasače u njihovoj namjeri da svojim glasom izaberu svoje izabrane predstavnike u zakonodavne organe vlasti koje su željeli, posebno u domove naroda koji se biraju indirektno kroz županijske skupštine.
(5. U-27/22
(Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Šefik Džaferović, u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine)
Zahtjev za ocjenu usaglašenosti s Ustavom Bosne i Hercegovine amandmana na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine br. CXI., CXII., CXX., CXXI. i CXXVIII. („Službeni glasnik FBiH“ broj 79/22) i čl. od 1. do 5. Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ broj 67/22), koje je nametnuo visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu odlukama br. 06/22 i 07/22 od 2. oktobra 2022. godine i zahtjev za ocjenu usaglašenosti sa Ustavom BiH, Amandmana br. CX do CXXX i Izmjena Izbornog zakona.)
U prosincu je ipak Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio odluku na plenarnoj sjednici kojom je odbio zahtjeve Željke Komšića i Šefika Džaferovića, u vrijeme podnošenja zahtjeva člana i predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, za donošenje privremene mjere u slučaju donošenja odredbi izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i izmjena Ustava entiteta Federacije BiH koje se odnose na Dom naroda Parlamenta FBiH od visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Dnevnik.ba