Article_Top_970x250

Unatoč sankcijama, Srbija će vaditi fosfat u Siriji i uvoziti ga

potvrđeno

Unatoč sankcijama, Srbija će vaditi fosfat u Siriji i uvoziti ga

lis 27, 2020
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Foto: middleeastobserver.org

Još u travnju 2017. godine Srbija je tražila svoju ulogu u razminiranju upravo drevnog grada Palmire, gdje bi srpske tvrtke trebale i iskapati fosfat. 

Sirijska skupština odobrila je ugovor kojim se srbijanskim tvrtkama omogućuje vađenje fosfata iz Sirije i izvoz proizvoda u Srbiju, koja bi ga zatim mogla dalje izvoziti u Europsku uniju, pišu sirijske dnevne novine bliske vladi Al-Watan. Kako dalje piše taj dnevnik, Vijeće je odobrilo nacrt zakona koji uključuje ratifikaciju ugovora koji je potpisala Generalna organizacija za mineralne sirovine u Siriji sa sirijskom tvrtkom Womco Associates Doo. Ugovor br. 156, koji je potpisan prije 3 mjeseca, predviđa ekstrakciju fosfata iz istočnih rudnika u Palmiri i izvoz proizvoda u Srbiju, piše Večernji list.

Pomoć u razminiranju

Ministar nafte i mineralnih resursa, Bassam Tohme, najavio je u parlamentu da u Siriji ima tri milijarde tona fosfata, naglašavajući kako je Sirija potpisala taj sporazum s Beogradom jer “sama zbog nametnutih im sankcija nije mogla izvesti ni jednu tonu sirijskog proizvoda”. Između ostalog, ministar Tohme je rekao da je “ovaj ugovor u interesu sirijske strane, pogotovo zato što će novac koji tvrtka bude potrošila biti usmjeren u korist sirijskih radnika, uključujući bušaće strojeve i alate, jer Sirija uzima 30 posto neto zarade” i većina radnika bit će upravo Sirijci. Sirija je, ističe, poduzela korak “koji omogućuje ulazak deviza radi osiguranja potreba i zahtjeva sirijskih građana”.

Po svemu sudeći, izvoz fosfata iz Sirije prema svijetu ići će preko Rusije ili preko Irana s obzirom na to da je Sirija pod sankcijom međunarodne zajednice. Zahvaljujući Rusiji, koja kontrolira gotovo cio sirijski Mediteran i dvije najveće luke u Siriji, Tartus i Latakija, ruski brodovi nesmetano plove jer ih nitko ne smije zaustavljati. Isto tako, Rusija je proširila svoju vojnu zrakoplovnu bazu Hmeimim u Siriji i obnovila drugu pistu za slijetanje kako bi omogućila da objekt prihvati više zrakoplova te ima zračni most između Hmeimima i Moskve, koji bi se također mogao koristiti za transport fosfata.

Iz ministarstva vanjskih poslova Sirije za Večernji list su potvrdili kako je potpisan ugovor između sirijske vlade i Srbije o vađenje fosfata te izvozu u Srbiju. O samoj vrijednosti ugovora nisu se htjeli očitovati, a neslužbeno se govori o vrijednosti od nekoliko milijardi dolara. Isti izvor je potvrdio kako je odnos između Sirije i Srbije bio i ostao jako dobar te je veleposlanstvo Srbije cijelo vrijeme rata u Siriji radilo normalno te kako ugovor o iskapanju fosfata nije jedini koji je potpisan s tom zemljom. Još u travnju 2017. godine Srbija je tražila svoju ulogu u razminiranju upravo drevnog grada Palmire, gdje bi srpske tvrtke trebale i iskapati fosfat.

Tadašnji srpski ministar obrane Zoran Đorđević nakon sastanka s ruskim kolegom Sergejem Šojguom tražio je da srpske oružane snage sudjeluju u operacijama razminiranja u Siriji, uključujući Palmiru. Indikativno je da, dok Beograd na veliko ulazi u Siriju, u Hrvatskoj nitko ne postavlja pitanja o povratku na naftna polja Ine u Siriji, čija je vrijednost danas 28 milijardi dolara. I sam predsjednik Sirije Bashar Al-Assad još je 2017. godine, u neformalnom razgovoru prije intervjua koji je bio objavljen u Večernjem listu u travnju iste godine, kazao kako, što se tiče Sirije, nema nikakvih prepreka za povratak Ine na njihova naftna polja, međutim da hrvatska strana za to ne pokazuje nikakav interes.

Naftna polja zauzela vojska

Da podsjetimo, Ina je odlukom Vlade RH 2012. o provođenju međunarodnih mjera ograničavanja utvrđenih odlukom Vijeća Europske unije od 1. prosinca 2011. u odnosu na Sirijsku Arapsku Republiku obavijestila sirijsku nacionalnu naftnu kompaniju General Petroleum Company (GPC) o proglašenju “više sile” vezano za ugovor o podjeli proizvodnje za blok Hayan potpisan 1998. godine te ugovor o podjeli proizvodnje za blok Aphamia potpisan 2004. godine. Osim što je povukla radnike Ine iz Sirije te svoja polja prepustila drugim kompanijama da njima upravljaju i prodaju naftu i plin, Hrvatska je priznala sirijsku opoziciju kao legitimnog predstavnika Sirije, a ta se opozicija u međuvremenu pridružila terorističkoj organizaciji Islamske države. Danas su naftna i plinska polja u blizini Palmire potpuno pod kontrolom sirijske vojske i, prema naznakama koje dolaze iz Sirije, čeka se potez hrvatskih vlasti za povratak na njihova naftna i plinska polja.

Dnevnik.ba