Takav zaključak proizlazi iz izvješća Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) u kojemu se zaključuje da preostaje samo "kratak" prostor za djelovanje, koji se sve više sužava, kako bi se osigurala "podnošljiva i održiva budućnost za sve".
Ekonomske štete od klimatskih promjena
U izvješću se navodi da klimatske promjene na svijet utječu brže no što su znanstvenici očekivali, dok zemlje nisu uspjele obuzdati emisije ugljika koje su potaknule porast prosječne globalne temperature.
"Ekonomske štete od klimatskih promjena otkrivene su u sektorima izloženim klimi, dok postoje regionalni učinci na poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo, energetiku i turizam te na produktivnost rada na otvorenom", navodi se u sažetku izvješća.
"Promjene u poljoprivrednoj produktivnosti, utjecaji na zdravlje ljudi i sigurnost hrane, uništavanje domova i infrastrukture te gubitak imovine i prihoda, s negativnim učincima na rodnu i društvenu jednakost", neki su od utjecaja klimatskih promjena koje navodi izvješće.
Disproporcionalno pogođene siromašnije zemlje
Utjecaji nisu kvantificirani te se ukazuje da postoje velike razlike u procjenama zbog primjene različitih metodologija, ali se navodi da će disproporcionalno biti pogođene siromašnije zemlje. "Prema projekcijama postoje značajne regionalne varijacije u ukupnim ekonomskim štetama od klimatskih promjena, dok je šteta često proporcionalno veća za zemlje u razvoju", zaključuje se.
Prema scenariju "visoke ranjivosti i visokog zagrijavanja" panel procjenjuje da će dodatnih 183 milijuna stanovnika biti pothranjeno u zemljama s niskim dohotkom zbog klimatskih promjena do 2050. Izvješće je objavljeno u trenutku kada se zbog porasta cijena energenata dio političara protivi promicanju čišćih izvora energije jer bi se time povećali osnovni troškovi za najsiromašnije.
Izvješće IPCC-a usredotočilo se na inflatorne rizike nečinjenja, ustvrdivši da zagrijavanje utječe na manju produktivnost poljoprivrednog sektora te bi moglo utjecati na poljoprivrednike da se prebace u druge sektore.
"To bi izazvalo negativne posljedice poput smanjene proizvodnje hrane i viših cijena hrane", navodi se, dodajući da bi to zauzvrat dovelo do povećanja siromaštva, ekonomskih nejednakosti i prisilnih migracija u gradove.
Dnevnik.ba