Umro bivši ministar vanjskih poslova Jugoslavije: U Haagu tvrdio da Srbija nije kriva za rat

Tijekom karijere ostavio je snažan trag u jugoslavenskoj i srpskoj diplomaciji, a javnosti je posebno postao poznat po svjedočenjima pred Haaškim sudom u procesima protiv vodećih političkih aktera ratova devedesetih, navodi Klix.ba.

Rođen 1933. godine u Žitnom Potoku, Jovanović je nakon završene gimnazije diplomirao na Pravnom fakultetu u Beogradu. U diplomatsku službu stupio je 1957. godine u tadašnjem Ministarstvu vanjskih poslova Jugoslavije. Tijekom više desetljeća rada obnašao je niz istaknutih funkcija – u dva navrata bio je na čelu diplomacije, a predstavljao je zemlju i kao veleposlanik pri Ujedinjenim narodima te u Turskoj od 1985. do 1989. godine. Službovao je i u Bruxellesu i Londonu.

Tijekom burnih devedesetih godina sudjelovao je u brojnim međunarodnim pregovorima i mirovnim inicijativama, predvodeći ili sudjelujući u jugoslavenskim izaslanstvima. Široj javnosti Jovanović je postao poznat zbog svjedočenja pred Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju. U postupku protiv Slobodan Milošević 2005. godine nastupio je kao svjedok obrane. Tom je prilikom odbacio tvrdnje o postojanju plana stvaranja takozvane "Velike Srbije"  na prostoru Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, navodeći da za takav projekt nikada nije čuo.

Niz spornih tvrdnji

Također je ustvrdio da Srbija, prema njegovu stajalištu, službeno nije sudjelovala u ratovima u BiH i Hrvatskoj te da je do sukoba došlo zbog, kako je tvrdio, nelegalnih odluka o otcjepljenju pojedinih republika, a ne zbog agresije.  Osam godina poslije, 2013., svjedočio je i u procesu protiv Radovana Karadžića, ponovno u ulozi svjedoka obrane. Govoreći o ciljevima političkog vodstva bosanskih Srba, naveo je da njihov "maksimalni cilj" nije bio izdvajanje Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine radi pripajanja Jugoslaviji, nego ostanak u zajedničkoj državi.

Preminuo poznati splitski političar: Pamti se njegov trag u povijesnom posjetu pape

Tijekom svjedočenja iznio je niz spornih tvrdnji, uključujući ocjenu da je za dio civilnih žrtava u Sarajevu odgovorna pretežno bošnjačka strana, dok je odgovornost za raspad Jugoslavije pripisao međunarodnoj zajednici. U unakrsnom ispitivanju haaški tužitelj suočio ga je s navodima da se 1993. zalagao za "etničku homogenizaciju" teritorija pod kontrolom bosanskih Srba u što kraćem roku. Jovanović je potvrdio da je zagovarao takvu politiku, ali je naglasio da pod time nije podrazumijevao uporabu prisile niti počinjenje zločina.

Dnevnik.ba